Cijene plina koje je Zagrebačka plinara - opskrba ovog mjeseca poslala dijelu svojih poslovnih korisnika šokirala je javnost, a neki od njihovih klijenata već su najavili tužbe, dok građani strahuju što će se dogoditi s njihovim računima nakon travnja - mjeseca do kada su sigurni od poskupljenja.
No ta mala lokalna priča o astronomskim cijenama poslovnim korisnicima u Zagrebu i još nekim gradovima samo je odraz onoga što se posljednjih mjeseci dogodilo na europskom i svjetskom tržištu plina. I ne samo u posljednjih nekoliko mjeseci, već mnogi smatraju kako je početak ove plinske, a i šire energetske krize u Europi, počeo sredinom prošlog desetljeća kada je Europska unija, nakon prve ukrajinske krize, odlučila preporučiti opskrbljivačima da "smanje" s dugoročnim ugovorima o opskrbi plina s ruskom državnom energetskom kompanijom Gazprom.
Veliki dio opskrbljivača se prebacio na kratkoročne ugovore i plin su počeli nabavljati na "burzi", a u jeku nove krize oko Ukrajine i spora oko otvaranja ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, cijene plina u Europi su eksplodirale. Nakon godina relativno stabilnih cijena plina od oko 20 eura po megavatsatu, u ožujku prošle godine na referentnom nizozemskom čvorištu TTF cijena je porasla na 30 eura i potom je krenula "u nebo" - u rujnu je bila na 80 eura, početkom listopada skočila je čak do 119 eura, a vrhunac je bio potkraj prosinca s cijenom od 180 eura za megavatsat. No, nakon toga je cijena ponovno pala i početkom siječnja je bila 71 euro, a otada se kreće u rasponu od 70 do 90 eura.
'Na proljeće će se cijene plina, vjerojatno, stabilizirati'
Energetski stručnjak s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta Igor Dekanić prognozirao je u razgovoru za Net.hr da će se dolaskom proljeća cijene na plinskom tržištu stabilizirati iz jednostavnog razloga - jer se ljudi manje griju. "Cijene plina će se na proljeće vjerojatno stabilizirati s obzirom na to da se u Europi i na sjevernoj polutci Zemlje tada troši puno manje plina jer se on ipak uglavnom troši za grijanje kućanstava i komercijalnog sektora. A što će biti dalje? Vidjet ćemo", kazao je Dekanić.
No, ključno je pitanje na koliko će se stabilizirati. Stabilizira li se na 70 eura, koliko je sada, to je još uvijek 3,5 puta viša cijena nego je bila godinama ranije.
'Europski operatori i opskrbljivači su se malo zaigrali'
Dekanić ističe kako je cijeli problem s visokim cijenama nastao jer su se opskrbljivači i distributeri plina od dugoročnih ugovora s dobavljačima okrenuli tržištu, a ove godine stanje na njemu ne ide na ruku krajnjim potrošačima, odnosno, cijene su porasle. "Tržište energije ipak nije tržište financijskih derivata, dionica i ono što caruje na njujorškoj robnoj burzi futeresa, odnosno , budućih terminskih vrijednosti", kaže Dekanić.
"Imam dojam kao da su se svi europski operatori i opskrbljivači malo zaigrali s tržištem energije, vjerujući da će na tom tržištu zaraditi. Oni će možda i zaraditi, ali će finalnu cijenu platiti kupci kroz skupi plin", kaže Dekanić te potom objašnjava kako su se Europska unija, a onda i Hrvatska u njoj, našli u ovoj teškoj situaciji.
Pojednostavljeno, Europa se odlučila na trgovanje plinom preko burze, umjesto dugoročnih ugovora koji su do tada bili na snazi. Iz današnje perspektive, to se čini kao, blago rečeno, ne baš mudra odluka.*
*U naslovu smo bili direktniji.
EU je bio protiv dugoročnih ugovora s Rusijom
"EU je bio protiv dugoročnih ugovora jer su rekli da se onda stvara monopol prodavatelja. No, sada su jako dobro prošle one tvrtke koje su sklopile dugoročne ugovore s Rusijom, u slučaju da su dobro pogodile cijenu. Jer, Rusija vrlo precizno isporučuje duge ugovore", kazao je Dekanić i napomenuo kako je i najveći hrvatski uvoznik plina, PPD, sklopio desetogodišnji ugovor s ruskim Gazpromom.
Kao što se već ranije pisalo, prema tom ugovoru iz 2017. godine Gazprom se obvezao isporučiti jednu milijardu prostornih metara plina godišnje. Za razliku od onih koji su potpisali takve ugovore, distributeri koji su se oslonili na kratkoročne nabave, kao što je to primjerice i Zagrebačka plinara - opskrba, sada su se našli u velikim problemima.
Smirivanje sukoba oko Ukrajine i Sjeverni tok donose niže cijene plina?
Dekanić objašnjava i da politička događanja, posebno ona oko sukoba u Ukrajini i puštanja u rad ruskog plinovoda prema Europi Sjeverni tok 2, utječu na trenutnu cijenu plinu, ali će i ishod tih, u prvom redu političkih pitanja, u budućnosti određivati koliko će i građani plaćati plin.
"Prijetnja političkih prijepora, a pogotovo prijetnja ratnih sukoba, također gura cijene gore. A ako dođe do smirivanja to će malo pogurati cijene dolje. Ali što će biti, to ćemo vidjeti", zaključio je Dekanić.
