HNS-ova saborska zastupnica Božica Makar u petak je odbacila prozivke da Ministarstvo obrazovanja planira ukinuti pojedine škole, ističući da mjerom racionalizacije mreže školskih ustanova želi omogućiti jednaku kvalitetu obrazovanja u cijeloj Hrvatskoj.
Makar se u slobodnoj raspravi u Saboru osvrnula na sve brojnije prozivke predstavnika područnih škola da Ministarstvo planira ukinuti osnovne škole s manjim brojem učenika jer nisu rentabilne ni ekonomski opravdane, te istaknula da Ministarstvo "ništa ne ukida nego racionalizira mrežu školskih ustanova".
Pojasnila je kako je Ministarstvo izradilo smjernice i uputilo ih u e-savjetovanje kako bi se ostvarila optimalna iskoristivost i jednaka dostupnost kvalitete obrazovanja, te jednaka mogućnost školovanja učenika u skladu s europskim standardima bez obzira gdje žive.
"Potrebna je i kvalitetnija opremljenost škola, njihovo okrupnjavanje i racionalizacija", poručila je Makar.
Rad u jednoj školskoj smjeni postižemo u idućih deset godina
Napomenula je kako se rad u jednoj školskoj smjeni planira postići u idućih deset godina, podsjećajući kako danas neke škole rade i u tri smjene. Stoga potrebnim smatra postići optimalnu iskorištenost školskih kapaciteta, pri čemu osnivači škola (županije, gradovi i općine) najbolje znaju kakvo je stanje na njihovu području.
'Mostovac' Slaven Dobrović upozorio je, pak, na problem Centra za zbrinjavanje otpada Marišćina, za koji je rekao kako od početka svog rada ugrožava zdravlje i ne opravdava novac koji je tamo uložen.
Naglasio je da su parametri zagađenja zraka sumporovodikom višestruko premašeni, čak 256 puta godišnje, odnosno čak tri i pol puta više nego na odlagalištu otpada Jakuševac.
Za 16 milijuna kuna uloženih u Marišćinu mogli se izgraditi sortirnica i kompostana
"Rješenja i studije nisu predviđale današnju sliku, a za 16 milijuna kuna koliko je uloženo mogli su se izgraditi sortirnica i kompostana", ustvrdio je Dobrović.
Upozorio je kako su prošle dvije godine i ništa se ne događa, da odgovornost za neuspjeh lokalne jedinice prebacuju na državu, pozivajući Ministarstvo zaštite okoliša i ministra Tomislava Ćorića da krenu u transformaciju hrvatskog društva u društvo kružne ekonomije.
Čuraj: Treba nam više kontrole i odgovornosti. Važno je kako se troši svaka kuna
Hrvatski sabor raspravio je u petak izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, pri čemu su zastupnici u kratkoj raspravi poručili da treba više efikasnosti i odgovornosti u trošenju javnog novca.
Treba nam više kontrole, efikasnosti, odgovornosti, ne može biti stav 'nema veze, država će platiti', važno je kako se troši svaka kuna, rekao je Stjepan Čuraj (HNS).
Upozorio je pritom na podatak kako je od 623 obveznika podnošenja izvješća o nepravilnostima za 2017. to učinilo samo njih 428, a polugodišnje izviješće za 2018. podnijelo ih je još manje, 374.
Izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru trebale bi unaprijediti područje radnji protiv nepravilnosti. Njima se jasnije definira tko je obvezan imenovati osobe za nepravilnosti i koja je njihova uloga, propisuju rokovi za dostavu izvješća o nepravilnostima itd.
O tom zakonu Sabor će glasovati kad se steknu uvjeti, vjerojatno tek iza Uskrsa, s obzirom da danas završava aktualna sjednica započeta u siječnju.
Pohvale prijedlogu da se sudsku postupci skrate i ubrzaju
Izmjene Zakona o parničnom postupku koje bi trebale ubrzati i skratiti trajanje sudskih postupka, a time i njihove troškove, pohvalili su u petak i saborska oporba i vladajući.
Tim izmjenama redefinirao bi se sustav revizije, pravnog lijeka o kojem odlučuje Vrhovni sud, temeljem čijih se odluka ujednačava sudska praksa, uveo bi se postupak oglednog spora, propisalo da uz tužitelje, sudske vještake i stečajne upravitelje i odvjetnici moraju sa sudom komunicirati u elektroničkom obliku.
Uvođenje instituta oglednog postupka trebalo bi ubrzati postupke u kojima je bit stvari u pogledu pravnog pitanja ista, a odlukom koju o tom pravnom pitanju zauzme Vrhovni sud jamčila bi se jedinstvena primjena.
Hoće li to dodatno zatrpati Vrhovni sud na kojemu je sada 18.000 predmeta, pita Ante Babić (HDZ) koji je izračunao da će Sudu, bude li svaki predmet rješavao jedan sat, za to trebati dvije godine.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković zagovara predloženo rješenje, te kaže da je na Vrhovnom sudu manje predmeta.
Sud je zatrpan jer je revizija dozvoljena u praktično svakom predmetu, kaže Marija Jelkovac (HDZ), koja drži da će redefinirani sustav revizije smanjiti tu opterećenost.
Goran Aleksić (Snaga) drži da bi bilo dobro, kad se u nekom sporu dogode nove činjenice, omogućiti da se proširi tužbeni zahtjev, bez da se mora dizati novu tužbu.
Minorne parnice sa trgovačkih na općinske sudove
Do drugog čitanja ćemo napraviti analizu, najavio je ministar Bošnjaković.
Zastupnici su pohvalili ideju da se trgovački sudovi rasterete gospodarski beznačajnih predmeta, poput sporova za komunalne naknade.
Minorne parnice zbog, primjerice, potrošnje plina, prebacit će se na općinske sudove, smatramo da trgovačke treba koristiti za značajne sporove, tumači Bošnjaković.
SDP-ov Orsat Miljenić suglasan je s time, ali upozorava da je u zadnje vrijeme prisutan trend opterećenja općinskih sudova. S gotovo svakim zakonom sve guramo prema tim sudovima, naglasio je.
Iako ne spori potrebu uvođenja elektroničke komunikacije, Miroslav Tuđman (HDZ) pita tko će se baviti njenim sigurnosnim aspektom.
Bošnjaković uvjerava da se o tome vodi računa, da neće svatko moći ući u te predmete, sustav će biti zaštićen.
Vlada također predlaže napuštanje zapisničkog evidentiranja ročišta, omogućavanje ročišta na daljinu, putem video uređaja, sankcioniranje stranaka za prekasno dostavljeni podnesak.
Predlaže i ujednačavanje rokova za žalbu, pa propisuje jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka.
