Unatoč negativnim konotacijama koje se vuku na spomen riječ zadruga u Hrvatskoj, čini se da ih se u sve širim krugovima prepoznaje kao model rješavanja nezaposlenosti koja je još izraženija u marginaliziranim skupinama, od stanovnika ruralnih područja do Roma.
Već im dolaze turisti
Romsku zadrugu Đurđ osnovale su dvije bjelovarske udruge, Udruga izvornih hrvatskih Roma - Lovara i Centar savjetovanja, edukacije i kulture Roma Bjelovar - Centar i jedna romska obitelj. Kako saznaje portal H-Alter, četrdesetak ljudi pokazalo je interes za uključivanje u zadrugu koja je u posljednjih godinu i pol rada uspjela obnoviti seosko imanje u Maglenči i urediti u njemu etno zbirku. U zadruzi vode romsku etno-kuću, sade lavandu, a napravili su i sušionicu ljekovitog bilja.
"Planiramo stvoriti jedan zaokruženi ciklus poljoprivredne proizvodnje i turističke ponude te zaposliti mlade Rome. Otkada smo kupili ovo imanje rekonstruirali smo kuću, uredili etnološki muzej i nadstrešnicu za konje, te već sada dolaze grupe u obilazak. Nudimo im degustaciju tradicionalnih romskih specijaliteta, a zasadili smo i 3.500 grmića lavande koja je sada u fazi branja. Lavandu sušimo u našoj sušionici ljekovitog bilja te ju imamo namjeru prodavati turistima koji dolaze u obilazak Romske kuće", opisuje Slađana Đurđević, tajnica Centra savjetovanja, edukacije i kulture Roma i voditeljica i prezeterica Romske kuće.
'Zadruge su jako dobar model'
Đurđević smatra da će zadruge smanjiti nezaposlenost.
"Smatramo da su zadruge jako dobar model rješavanja nezaposlenosti, pa tako i nezaposlenosti Roma. Još 2005. godine smo predlagali zadrugarski model, ali trebale su godine da dođe do realizacije. Zadruge postaju sve zanimljivije jer postoji mogućnost da se brojni ljudi počnu legalno baviti rukotvorinama, a uključiti se u ovakav jedan zaokruženi projekt izletišta mogu i lokalna obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva", kaže Đurđević.
Organizirati i Rome koji sakupljaju sekundarne sirovine
Zadruge kao model rješavanja problema nezaposlenosti Roma zagovara i saborski zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi koji smatra da su one "pravi put zapošljavanja Roma".
"Idealno bi bilo organizirati Rome koji se bave skupljanjem sekundarnih sirovina u zadruge. Tada bi njihova djelatnost bila legalna, a ne kao sada kada doživljavaju traume jer ih zaustavlja policija, uzima im staro željezo i slično. Međutim, zadruge bi se mogle baviti i poljoprivredom kao recimo pčelarstvom, ovčarstvom, stočarstvom, a možda bi se mogla organizirati i taksi služba", ističe ovaj saborski zastupnik koji namjerava obići susjedne zemlje i proučiti tamošnje uspješne primjere zapošljavanja Roma u zadrugama. Smatra da bi se u osnivanje zadruga trebali uključiti Ministarstvo rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, te da bi se tako, uz neophodnu političku volju, malim sredstvima mogao postići velik učinak.
Najviše nezaposlenih u Hrvatskoj
Koliko bi 30 ili 40 zadruga koje bi zapošljavale Rome značilo za romsku zajednicu u Hrvatskoj, pokazuju podaci UNDP-a koji upravo provodi istraživanje o socio-ekonomskom položaju Roma u novim državama članicama EU, Jugoistočnoj Europi i Moldaviji. Za područje Hrvatske, na uzorku od 750 romskih obitelji i 350 neromskih koje žive u blizini Roma, utvrđeno da je nezaposlenih bilo 24 posto ne-Roma i čak 65 posto Roma. "Jaz je velik, ali još je značajniji podatak da je ova razlika među svim zemljama regije najveća upravo u Hrvatskoj", ističe Jasmina Papa iz UNDP-a. Iako su u Nacionalnu strategiju za Rome bile uvrštene i mjere samozapošljavanja, one nisu nikada zaživjele. Razne strategije i akcijski planovi se pišu i dalje, i dobro izgledaju na papiru, a Romi i dalje žive još manje zaposleni od ionako slabo zaposlenih ostalih građana ove zemlje.
