Ne vole školu, češće od prosjeka žive s oba roditelja, ali i češće puše te priznaju da su bili pijani nekoliko puta. Oni su hrvatski tinejdžeri.
Tako je zaključilo međunarodno istraživanje u kojem je sudjelovalo 45 zemalja. Raste rizik u mentalnom zdravlju, a sve je više i mladih s prekomjernom težinom.
Školske klupe prazne su već danima, ali ako je suditi prema odgovorima - nikome ne nedostaju. Hrvatska je na posljednjem mjestu - učenici uopće ne vole školu.
"Volim školu više zbog društva nego zbog učenja i sada dok traje ova online nastava mi je nekako zbunjujuće i novo i mislim da je tako mojim prijateljima", kaže učenik Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci .
Prije 6 godina samo su Estonci još manje voljeli školu, sada su ih Hrvati pretekli.
Trinaestogodišnjaci su 11. po konzumiranju alkohola tijekom života, a 12. po ispijanju u mjesec dana. Priznanje da su bili pijani dva ili više puta hrvatske učenike dovelo je do 13. mjesta. Što se tiče pušenja, 15-godišnjaci su na iznimno visokom, četvrtom mjestu.
"Taj podatak govori o onima koji trenutno puše i nekako je zabrinjavajući. Dakle, neko poboljšanje u odnosu na 2014., ali ne nešto s čim bismo mogli biti jako zadovoljni. Izrazito pridonosi smanjenju pušenja i pijenja kod mladih nedostupnost alkohola i cigareta i ta nedostupnost se formira kroz povećanje cijene, kroz zabranu prodaje, zabranu konzumiranja", ističe zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo .
Spolno su aktivniji nego u prošlom istraživanju
Na svjetskoj razini, subjektivno mentalno zdravlje učenika je lošije. Učenici 7. razreda prijavili su maltretiranje vršnjaka i stavili Hrvatsku na 10. mjesto. Osmi su kad je riječ o slanju zlobnih poruka, mailova ili pak objava.
Uz mentalno zdravlje, važno je i fizičko.
"Naravno da je vježbanje važno iako ja ne vježbam koliko bih trebao, uvijek izaberem raditi nešto drugo, a moji vršnjaci neki od njih i piju i puše, ali znam i ljude koji ništa drugo ne konzumiraju", kaže srednjoškolac iz Rijeke .
"Prehrana bi nam trebala biti što zdravija i s više voća i povrća kako bismo unosili što više vitamina i imali što jači imunitet", dodaje učenik OŠ Antuna Gustava Matoša u Čačincima .
Generacija ovog učenika ne voli ni voće. Petnaestogodišnjaci su među deset zemalja po konzumaciji voća, što se tiče povrća – najgori su. Hrvatska je osma po redu kod učenika 7. razreda koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu.
Spolno su aktivniji nego u prošlom istraživanju, ali ne koriste zaštitu.
"Generalno smo što se tiče naših najzanimljivijih podataka; pušenje, alkohol i prehrana nekako smo bili najgori 2010. godine. Otada mi imamo nekakvo poboljšanje, ali ne dovoljno", kaže zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin.
Istraživanje koje se provodi u 45 zemalja pokazalo je i da su hrvatski učenici zadovoljniji životom i da su među pet zemalja u kojima učenici žive s oba roditelja.
