Prve tranše novca iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost u Hrvatsku bi trebale stići već početkom sljedeće godine, sudeći prema dopisu kojeg je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, još 20. kolovoza poslala županijama, gradovima i općinama. Uz to je pozvala jedinice lokalne samouprave da dostave sve projekte koji bi mogli konkurirati za gotovo 10 milijardi eura, koje je Europska komisija namijenila Hrvatskoj za svladavanje koronakrize.
Projekti su zatraženi iz zbog izrade Nacionalnog plana oporavka, na osnovi kojeg će novac moći biti povučen. Iz Ministarstva napominju da su za financiranje prihvatljivi fiksni, ljudski i prirodni kapitali, s naglaskom na zelenu ili digitalnu tranziciju. No, čelnici lokalne samouprave su stavljeni pred gotov čin, rokom od svega šest dana za dostavljanje projekata, koji je, uz to, određen u vrijeme godišnjih odmora. Nekima nije bilo jasno koji će se projekti uopće moći financirati, pa su taj problem riješili šaljući sve projekte u visokoj fazi spremnosti, bez obzira na to zadovoljavaju li oni kriterije ili ne, piše Večernji.
Tako je u Ministarstvo stiglo više od 1000 projekata, no još nije poznato koji od njih će biti prihvaćeni, jer je sve u fazi realizacije. “Tijekom rujna očekuju se dodatne informacije koje će pridonijeti detaljnijem razumijevanju samog postupka pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, odgovorili su iz Ministarstva na pitanje o područjima financiranja na koje se odnosi ovaj mehanizam.
Smanjenje poreza, povećanje problema
Nije to jedini problem s kojim su se župani, gradonačelnici i načelnici susreli u pokušajima revitalizacije svojih sredina. Upozoravaju na nove prepreke u povlačenju europskog novca, vezane uz planirano smanjenje stope poreza na dohodak sa sadašnjih 24 na 20, odnosno s 36 na 30 posto. Smatraju da je riječ o ozbiljnom udaru na lokalne proračune te podsjećaju da je lokalna samouprava ostala bez dobrog dijela prihoda i prošlogodišnjim povećanjem osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna. Uz to su išle i porezne olakšice za mlade, koje su rezultirale time da gradovi i općine sljedeće godine moraju u državni proračun vratiti između 570 i 600 milijuna kuna preplaćenog poreza.
S najavljenim smanjenjem poreznih stopa, u Udruzi gradova i općina računaju da će lokalna samouprava ostati bez dvije milijarde kuna. Doda li se tome planirano ukidanje poreza na promet nekretnina, lokalni proračuni bi mogli ostati bez ukupno četiri milijarde kuna. S druge strane, gradovi, općine i županije čeka velik posao povlačenja novca iz EU, no utješno je što je upravo lokalna samouprava povukla najveći dio dosad ugovorenih i realiziranih sredstava.
"Za ugovorene projekte mi ćemo kao vlastito učešće u iduće dvije-tri godine morati osigurati tri-četiri milijarde kuna, ne računajući potencijalne kazne. Uz to, pred nama je ugovaranje u okviru nove financijske omotnice i povlačenje sredstava iz Mehanizma za oporavak, a očekuju nas prihodi manji za četiri milijarde", upozorava Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i općina.
Obećana kompenzacija
Koalicijski partneri su na taj problem upozorili Andreja Plenkovića, a on je najavio sastanke Vlade i župana u sljedećih desetak dana. Čelnici gradova i općina su o tome već razgovarali s premijerom, a Turk je naznačio da su “dobili generalne naznake da će biti kompenzacije.” No, što to točno znači, nitko ne otkriva.
Predsjednik Zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk, ove probleme doživljava kao “standardnu borbu područne i lokalne samouprave s državnom administracijom”, no siguran je da postoji način da se lokalnoj samoupravi osiguraju kapaciteti za povlačenje novca iz fondova EU.
"Suradnja s Plenkovićevom Vladom znatno je kvalitetnija od one prije. Prije tri godine preraspodjelom poreza na dohodak lokalni proračuni povećani su za četvrtinu, negdje čak i za trećinu" podsjetio je Pauk i upozorio da će nove porezne izmjene, ne bude li kompenzacije, anulirati ranije uložen novac iz županijskih proračuna, s obzirom na to da se oni ponegdje pune i do 80 posto porezom na dohodak.
