Branitelji su digli glas i dali potporu pritvorenom kolegi, na putu za Banske dvore zaustavljeni su građani revoltirani nemoćnom Vladom koja se ne zna nositi s gospodarskom krizom, a zbog neisplaćenih poticaja seljaci su zaprijetili novim prosvjedima.
Nezadovoljnici okupljeni na Facebooku opet će u četvrtak na ulici tražiti smjenu Vlade, dok se branitelji mobiliziraju za prosvjede koji će se u subotu održati na glavnom zagrebačkom trgu, a u nedjelju u Splitu. S braniteljima će, najavljeno je, na prosvjed i neki sindikati i seljačke udruge, te brojni građani koji rade, a mjesecima nisu primili plaću.
"Situacija je ozbiljna. Sve više skupina će aktivno prosvjedovati i boriti se za goli život. Kad će oni eskalirati u ozbiljne prosvjede, odnosno kad će doći do toga da zajedno prosvjeduje više interesnih skupina, teško je reći. Pitanje je hoće li najavljeni skupovi biti dovoljno brojčano jaki", kaže profesor Ivan Rimac.
S obzirom da će u mjesecima koji dolaze biti sve više problema, vrlo je vjerojatno da će broj nezaposlenih dodatno porasti, Rimac ocjenjuje da će nezadovoljstvo građana cijelo vrijeme generirati prosvjede. Oni koji su najavljeni za vikend, smatra, neće eskalirati u velike prosvjede.
"Potrebno je vrijeme da bi procirkulirala ideja, kako bi se udružilo više od jedne interesne skupine. Ali, kroz neko vrijeme, situacija može izgledati poput one u Egiptu, ili u bilo kojoj drugoj zemlji u kojoj su izbile pobune", smatra Rimac.
Kako za sada ne postoji sinergija svih aktera u društvu, a i motivi za prosvjede su različiti, Damir Grubiša, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, mišljenja je da za sada nema prostora za neke velike promjene i pomake.
"Prosvjedi zbog toga ne mogu biti veliki kao u situaciji kad postoji zajednički motiv. To je tek vježbanje demokracije, ali nije loše, jer se ovakvim prosvjedima ispituju građanski potencijali", kaže Grubiša.
'Puzećoj' krizi ne vidi se kraja
Situacija bi mogla krenuti drugim tijekom, objašnjava Grubišić, jedino ako se prosvjedima odazove jako veliki broj ljudi ili ako bi se neprimjerno reagiralo, odnosno zaiskrilo između prosvjednika i policije.
Grubišić ističe da će situacija biti sve vruća, kako će se kriza produbljivati, ali da će neki potezi, poput dovršetka pregovora i eventualnog poboljšanja gospodarske situacije, djelovati pozitivno na 'puzeću' krizu.
Prijevremene izbore ne treba očekivati.
"Vlada ima konsolidiranu većinu, što se vidjelo i prilikom zadnjih osvježenja u Vladi, kada su premijerki koalicijski partneri dali potporu za rekonstrukciju Vlade", zaključuje Grubiša.
Nismo društvo za radikalne opcije
Prosvjede koji su se zaredali u posljednje vrijeme analitičar Višeslav Raos vidi kao zakašnjeli proces, jer se serija izlazaka na ulicu, doduše znatno masovnijih, ranije dogodila u zemljama poput Francuske i Grčke.
"Pojedinci su razočarani vlašću, to su branitelji i oni koji prosvjeduju pred Vladom, ali ne postoji takva opća društvena atmosfera, pa je usporedba stanja u Hrvatskoj s arapskim zemljama deplasirana. Uz to, ma što netko mislio, mi smo europska demokracija i nismo društvo za takve radikalne opcije", kaže Raos.
S obzirom na prosvjede unatrag godinu i pol dana, od studenata do seljaka, zajedničko im je bilo što su isticali razočaranost dvjema najvećim strankama. Zbog toga bi i najnoviji prosvjedi mogli dovesti do toga da će i HDZ i SDP na izborima polučiti lošije rezultate, a profitirati manje stranke i pojedinci koji su se već profilirali na lokalnim izborima. Također, mogli bi dovesti i do toga da će manji broj građana izaći na izbore, što nije dobro, jer manja izlaznost pogoduje lošijem kadroviranju", upozorava Raos.
Kako sada stvari stoje, prijetnji, pobuna i izlazaka na ulicu ljudi čija je egzistencija ugrožena u izbornoj godini neće nedostajati. Ali, po svemu sudeći, veliki prosvjed, poput onog od prije 10 godina na kojem je na splitskoj rivi za hrvatske generale "grmio" pritvoreni bivši premijer Ivo Sanader, ipak se neće dogoditi.
Vezani članci:
arti-201102220439006 arti-201102220800006 arti-201102220296006 arti-201102120105006
