U 2015. zaposlili su oko tisuću ljudi. Trenutno im nedostaje više od 350 radnika.
U razvoj poslovanja 2015. uložili su oko 358 milijuna kuna, a u narednih 5 godina planiraju ulaganja veća od 556 milijuna kuna.
U prvih 6 mjeseci rast izvoza iznosio je 5 posto.
A nije turizam, nije IT niti su ikakve usluge, nego čista proizvodnja.
Riječ je o drvnom sektoru koji se zadnjih godina vraća na dane
stare slave, samo ovaj puta na mnogo čvršćim nogama s mnogo više
izvoza
i s mnogo više kvalitete.
Hrvatski parketi osvajaju i Rusiju i Japan, a namještaj Njemačku i Italiju.
Gost RTL Direkta bio je Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK.
G. Pašaliću, ovi sad rezultati, koje postiže drvna industrija, nemojte samo molim vas reći da je to zasluga vašeg petomjesečnog mandata na čelu drvne industrije, jer s inače ovim dobrim rezultatima hrvatske ekonomije već se hvalio i premijer Orešković i HDZ i SDP, tako da su si oni već ubrali te zasluge, tako da nemojte sad i vi. Otkud sad ovi rezultati?
Možete zamisliti da u takvim okolnostima ide nešto dobro, da iza toga stoji vrijedan rad ljudi. Drvna industrija proteklih godina ima kontinuirani rast i ove godine rastemo preko pet posto, gledajući i širi sektor i proizvodnju namještaja. Ljudi vrijedno rade, bore se za svoje kupce, a da ima još nekoliko problema riješenih, bilo bi još bolje.
Koji tu to problemi?
Čudno je da sve veći problem postaje pitanje radne snage jer država treba učiniti nešto više. Prioritet bi bio pitanje tečaja za izvoz, a nitko ne želi o tome govoriti. U vrijeme kad je kuna uvedena kao službena valuta, tečaj je bio po današnjem 8,8 za jedan euro, a danas je to 7,4. Prema tome, jasno je da je kuna nerealna i da je to uništilo brojne izvoznike. Kad bi se barem dijelom to riješilo, pozicija izvoznika bi bila puno bolja nego danas, a time i drvna industrija. Drugo su neke praktične stvari, kao kogeneracije na biomasu. Tražimo veću kvotu za ono što je po lošim kriterijima ušlo u kvotu, da izađe iz kvote, ili ono što je protuzakonito, a da se oslobodi prostor za drvnu industriju.
Gdje vi tu vidite rješenje, je li to povećati uvozne kvote za radnu snagu? To država nerado čini.
Treba raditi kombinacije mjera, odnosno vidjeti može li se dići plaće radnicima jer nitko ne odlazi iz zemlje zato što uživa u tome. Ljude muka tjera da zarade za svoju obitelj više, stoga treba vidjeti koje su mogućnosti da oni, koji traže radnika, dignu plaće, a ako to ne ide, treba otvoriti prostor za uvoz radne snage.
Kad ste došli na čelo sektora, jedno od obećanja koje ste rekli da ćete nastojati ispuniti, rekli ste da ćete tražiti zabranu izvoza trupaca. Od toga ništa.
Bilo je 7, 8 takvih zahtjeva, a mi smo ispunili gotovo većinu. Jedno od onih koje nismo je i zabrana izvoza trupaca. To zbog slobodne trgovine u EU ide malo teže.
Dok sad ovako razgovaramo od drvnoj industriji ljudima je vjerojatno malo čudno jer su navikli na vas kao totalno političkog čovjeka, pa da vas onda malo pitam o politici, kakve šanse dajete Andreju Plenkoviću?
Mislim da on ima izvrsne šanse otkako se kandidirao za predsjednika HDZ-a i izborne pobjede. Po mom skromnom mišljenju, čovjek nije napravio nijednu pogrešku. Mislim da je unio politički mir u zemlju, smirenost, beskonflikntnost. Ja mu držim fige i očekujem da se konačno dobre stvari počnu događati i od strane hrvatske Vlade.
Hvalite ga da vam ne pošalje poreznu s obzirom da ste u biznisu?
Nikad se ne zna.
Vaša politička karijera - vidite li se opet u HDZ-u, evo ovi koji su svojedobno izbačeni sad se vraćaju, Prgomet, Kujundžić, biste li se vi vratili u stranku?
HDZ mi je ok političkim izborom, ali mi stranački angažman nije prioritet.
Jeste li preboljeli što ste svojedobno od Ive Sanadera za dlaku izgubili izbore za predsjednika HDZ-a?
Nikad se ne zna što neko zlo donese kao dobro.
