Tijekom epidemije koronavirusa, osim zaštite zdravlja građana, u svakoj je zemlji prioritetna i zaštita funkcioniranja zdravstvenog sustava. Kako uz koronavirus nisu nestale ostale bolesti i zdravstvena stanja, mnogi su se bojali da će rošadama u zdravstvu, ionako duge liste čekanja još više narasti. No, dogodilo se suprotno, jer je od 1,4 milijuna ljudi u Hrvatskoj koji su početkom godine bili na listama čekanja, krajem listopada preostalo njih 835.000.
Tijekom zaključavanja bolnice su obrađivale samo hitne slučajeve, dok se ostali pregledi nisu obavljali. Tako ispada da su se liste čekanja smanjile jer su građani otkazivali svoje termine, a često nisu dobili ili zatražili nove. No, nakon svibnja bolnice su ponovno otvorene, radile su popodne, pa i vikendom, ali i dalje velik broj ljudi nije došao na zakazane termine ili uopće više ne traže preglede kod specijalista. Sada, zbog ponovnog bujanja zaraze, neke bolnice opet reduciraju hladni pogon.
Liste smanjene, ali...
Dnevnik.hr je usporedio liste čekanja iz listopada prošle, s listama čekanja iz listopada ove godine i došao do zaključka kako su se one smanjile u prosjeku za 40 posto, no to smanjenje varira ovisno o vrsti pregleda ili operativnog zahvata. Tako je oftalmologija grana medicine s rekordnim brojem ljudi na listama. Prošle godine u ovo doba ih je bilo 178.000, a sada ih je 117.000. Rekorder po kresanju listi je fizikalna medicina, koja je s prošlogodišnjih 150.000 spala na 37.000 ljudi koji čekaju svoje tretmane. Ipak, radi se o granama medicine u kojima ljudi vjerojatno nisu bili životno ugroženi, zbog čega nisu niti odradili svoje preglede.
No, vidljivo je skraćenje listi i ondje gdje se mogu naći hitna stanja. Tako je prošle godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke imao 46.000 pacijentica, a sada ih je 25.300. Na mamografiju čeka manje žena, svega njih 6800. Na onkologiji i radioterapiji bilo je 8800 ljudi, a sada ih je 8100, dok je na ginekološke preglede prošlog listopada čekalo 5500 žena, a sada 4400.
Reorganizacija i odustajanje
U KBC-u Zagreb tvrde da se kod njih liste čekanja nisu povećavale, a da im pacijenti redovito dolaze. Čekanje na magnetsku rezonancu abdomena smanjilo se za 60 dana, kao i čekanje za operaciju očne mrene, gdje strpljivi trebaju pričekati 228 dana. Na ultrazvuk dojke je potrebno pričekati 42 dana, a na pregled kardiologa nešto dulje, 153 dana.
I u KBC-u Rijeka hvale se smanjenjem listi, ali sve pripisuju reorganizaciji rada, novim uređajima i duljem radnom vremenu ambulanti. Ipak, preraspodijelili su termine zahvata koji nisu hitni. Tako se na magnetsku rezonanciju mozga čeka dvostruko kraće nego lani, 48 dana, a slično je i s operacijama očne mrene. Sa 127 na svega osam dana skratilo se čekanje na pregled kardiologa, dok za ultrazvuk dojke praktički ni nema čekanja.
U Osijeku je čekanje za magnetsku rezonancu abdomena upola skraćeno na 123 dana. Za operaciju mrene se čeka oko devet mjeseci, a produljene su liste čekanja za pregled kardiologa (92 dana), kao i za ultrazvuk dojki.
Zabilježena i povećanja
Najlošije je stanje u zagrebačkom KBC-u Sestre milosrdnice, gdje pacijenti čekaju operaciju mrene najmanje šest mjeseci, a ponekad i godinu dana, ako traže određenog liječnika. Kardiolozi rade uobičajenim ritmom, ali su se liste za magnetsku rezonanciju mozga povećale za dvadesetak posto, a za ultrazvuk dojki čak 200 posto, što zbog zastarjele opreme, što zbog povećanog broja drugih pacijenata.
U splitskom KBC-u čekanje na ultrazvuk srca je skraćeno s lanjskih 130 na svega 20 dana, no za operaciju katarakte se čeka 155 dana. Za magnet abodmena i mozga potrebno je pričekati čak i do svibnja 2022. Za prvi pregled dojke se čeka tjedan dana, ali kontrole će se obavljati tek početkom 2022. Iz bolnice poručuju kako od proljeća rade dvosmjenski i subotom te da su nadoknadili dio zaostataka. Priznaju da se dio pacijenata i dalje boji doći u bolnicu, a iako ih oni redovito podsjećaju, svaki peti ne dođe na pregled, pa tako, primjerice, na radiologiji tjedno propadne i do 150 termina.
Iako je većina hrvatskih kliničkih bolničkih centara zabilježila smanjenje na većini svojih lista čekanja, to ne znači da je uobičajeni problem domaćeg zdravstva riješen. Čak štoviše, kada prođe epidemija, ljudi koji su odgađali svoje pretrage htjet će se naručiti, a u kombinaciji s novim pacijentima to bi moglo uzrokovati nezaustavljiv rast listi čekanja.
