Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku koje se odnosi na 2007. godinu, najteža situacija je u osam županija srednje i istočne Hrvatske, koje ostvaruju tek petinu ukupnog bruto društvenog proizvoda zemlje, koji je 2007. godine dosegnuo 42,833 milijarde eura.
Sjeverozapadni dio Hrvatske, gdje je glavna perjanica Zagreb, ima BDP po stanovniku 12.010 eura, što je gotovo dvostruko više od 6851 eura koliko iznosi prosjek spomenutih osam županija. Grad Zagreb, s čak 16.766 eura po stanovniku, očiti je primjer neravnomjernog razvoja zemlje i njezine ekonomske moći, piše Slobodna Dalmacija.
Da nije Istarske i Primorsko-goranske županije, ništa manje za prosječnom Hrvatskom ne bi kaskala ni jadranska Hrvatska, pogotovo Dalmacija.
Taj dio države 2007. godine imao je BDP od 13,855 milijardi eura, što čini jednu trećinu bruto društvenog proizvoda Hrvatske.
S prosječnim BDP-om po stanovniku od 9471 euro, jadranska Hrvatska je 1,9 posto ispod prosjeka, a iza Zagreba je 7295 eura.
Šibensko-kninska županija najsiromašnija je u ovom dijelu Hrvatske, koja s prosječnim BDP-om od 7799 eura po stanovniku za Zagrebom zaostaje čak 9471 euro, dakle za čitav prosjek ove statističke regije.
Šibensko područje tako gleda u leđa Zadarskoj županiji (7980 eura), Splitsko-dalmatinskoj (8003), pa čak i Ličko-senjskoj (8039).
Upravo taj podatak zvuči posebno nevjerojatno: Ličko-senjska županija ima prosječni BDP po stanovniku za 36 eura veći od Splitsko-dalmatinske županije.
No, ovdje je iznimka Dubrovnik, a Dubrovačko-neretvanska županija pozicionirala se, s 10.042 eura BDP-a po stanovniku, iznad hrvatskog prosjeka.
Mala je utjeha što Dalmaciji, pa i najsiromašnijoj Šibensko-kninskoj županiji, mogu zavidjeti najveći gubitnici u državi, Brodsko-posavska županija (5345 eura), zatim Vukovarsko-srijemska (5756) ili Požeško-slavonska (6505 eura).
"Više nego sigurno je da se razlike između bogate i siromašne Hrvatske produbljuju", komentirao je prof. dr. Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu objašnjavajući kako u prvu skupinu spada sjeverozapadni dio zemlje, zajedno s Primorsko-goranskom i Istarskom županijom, koji su i bliže Europi, dok su Slavonija i Dalmacija u znatno nepovoljnijoj situaciji.
Slab industrijski sektor, nizak tehnološki razvitak i visoka stopa nezaposlenosti razlog su, prema mišljenju dr. Grčića, manjem BDP-u u Slavoniji i Dalmaciji, a stanje se, kako ističe, moglo i trebalo promijeniti politikom regionalnog razvoja, koja, upozorava dr. Grčić, u Hrvatskoj nije zaživjela u punom smislu.
Sociolog prof. dr. Dražen Lalić drži kako je u samostalnoj državi netko donio i provodio političku odluku da se Hrvatska, koja je zbog povijesnih, kulturnih i drugih razloga "kao stvorena" da bude zemlja regija, izrazito centralizira i etatizira. To je "zakonito" dovelo do pojave svojevrsne države nakaze s hipertrofiranom glavom i uglavnom zapuštenim, slabašnim udovima.
"Baš na vrhu donesena je odluka da naročito bezočni predatori odriješenih ruku 'operiraju' po priobalju, Slavoniji i drugoj 'dubokoj provinciji', što je posebno devastiralo upravo srednju Dalmaciju", ističe dr. Lalić, podsjećajući na novinski naslov iz 2001. godine: Split je imao Kutlu, a Zagreb sreću, piše Slobodna Dalmacija.
Prethodni članci:
arti-201002260248006 arti-201002160131006
