Kada je opozicija tražila u Saboru opoziv sada već bivšeg ministra zdravstva, Milana Kujundžića, savjet za zdravstvo Mosta pripremio je i vrlo opsežan dokument, "50 razloga za smjenu ministra Kujundžića" u kojem je vrlo detaljno analizirana dubina problema u hrvatskom zdravstvu, ali ministar Kujundžić, formalno gledano, nije "pao" ni zbog jednog od tih razloga. I svi ti problemi dočekali su novog ministra.
S jednim od autora dokumenta o 50 razloga za smjenu ministra Kujundžića, dr. Ivanom Bekavcem, liječnikom specijalistom anesteziologom u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, voditeljem ureda za stručno-medicinske poslove u Hrvatskoj liječničkoj komori, razgovaramo o stanju u zdravstvu kakvo je sada dočekalo novog ministra, dr. Vilija Beroša.
NET.HR: Znamo da ste navodili najmanje 50 razloga za Kujundžićev odlazak, no, možete li reći što smatrate njegovim najvećim pogreškama odnosno propustima?
BEKAVAC: Moglo bi se reći da je njegov učinak u njegovu mandatu – nevidljiv. Nula. U pune tri godine mandata nije dovršio brojne započete projekte. Govorio je o velikim građevinskih poduhvatima u zdravstvu, a nije se dovoljno zauzeo za očuvanje potencijala zdravstvenih radnika. Stotine zdravstvenih radnika napustile su Hrvatsku u njegovu mandatu nezadovoljni mjerama koje država provodi u svrhu poboljšanja uvjeta rada i života zdravstvenjaka. Ne može se izdvojiti gotovo ništa pozitivno. Njegov mandat je obilježen neučinkovitošću sustava, velikim skandalima, dramatičnim propitivanjem smrti pacijenata, nezakonitom neisplatom dijela plaća zaposlenicima, velikim listama čekanja…
NET.HR: Je li Kujundžić bio najlošiji ministar zdravstva kojeg smo imali?
BEKAVAC: Ne bih se usudio reći da je bio najlošiji. Bilo je već vrlo loših ministara. Recimo, kada je ministar u Milanovićevoj vladi, Rajko Ostojić, i sam obilježen prijedlogom smanjenja doprinosa za zdravstvo te sumnjivim i nikad ispitanim nabavama, zajedno s tadašnjim ministrom rada Mirandom Mrsićem, isključio Sindikat liječnika iz kolektivnog pregovaranja u zdravstvu. Ostojić je zabranio i štrajk liječnika, pritvoren je predsjednik Sindikata liječnika… Sjetite se skandalozne nabave ECMO uređaja za 36 milijuna kuna za koje nije ni danas poznato jesu li svi u funkciji. Ili ona tzv. reforma hitne pomoći iz Milinovićeva mandata u kojoj su pacijenti masovno usmjereni na hitnu pomoć umjesto da traže rješenje u primarnoj zaštiti. I tada su liječnici okupljeni u liječničkoj udruzi isticali promašenost takvog modela u koji je utrošeno više desetaka milijuna kuna. Dan danas građani povremeno poljube zaključana vrata ordinacija hitne pomoći jer je dežurna ekipa na terenu, a 70 posto intervencija hitne pomoći uopće nisu hitne. No, da ne duljim. Bilo je već crnih razdoblja u zdravstvu, ali ovo Kujundžićevo razdoblje svakako će se pamtiti kao jedno od najcrnjih razdoblja. Stagnacija i propadanje. Nismo išli naprijed gotovo ni u kojem segmentu.
Ivan Bekavac
NET.HR: A koji je ministar ostavio pozitivan trag?
BEKAVAC: Ministar Siniša Varga je u svom mandatu napravio dobre poteze. Prije svega izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice, novac građana za zdravstveno osiguranje je prestao biti bankomat državne uprave. On je u svojem razdoblju implementirao i projekt e-recepta. To je bio prvi veliki i uspješni projekt digitalizacije. I dokaz da se može. Mi smo zbog e-recepta slušali upite stranaca kako smo to uspjeli. Ministar Nakić donio je pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine kojim je Hrvatsku nakratko, par mjeseci do Kujundžićevih izmjena istog pravilnika, prebacio u društvo suvremenih država EU-a koje se brinu o ljudskim potencijalima u zdravstvu.
NET.HR: Što bi trebao biti prvi potez novog ministra? Do parlamentarnih izbora ostaje malo vremena, stigne li se išta učiniti?
BEKAVAC: Od novog ministra očekujem zainteresiranost za upravljanje zdravstvenim sustavom, hrabrost i volju nametnuti interes građana interesu političkog menadžmenta. Potrebno je izraditi analizu stanja, pobolijevanja, smrtnosti, učinkovitosti pojedinih sastavnica sustava…
NET.HR: Znači ponovno analiziranje? Zar ne postoje već analize sustava?
BEKAVAC: Postoje već analize, ali su – zastarjele. Pune su ih ladice ministarstva. I službenici ministarstva, stručnjaci državne administracije ne reagiraju na njih, primjerice četiri gotova dokumenta reformskih skupina iz 2016., a oni bi trebali na temelju njih donositi provedbene akte.
NET.HR: A osim analiza? Koji su gorući problemi koje treba odmah riješiti?
BEKAVAC: Ima najmanje 10 gorućih problema. Treba donijeti započete i pripremiti nezapočete provedbene akte temeljem strateških i nacionalnih planova, kao npr. u hitnoj medicini prijenos ovlasti i odgovornosti u izvanbolničkoj hitnoj medicini s liječnika na visokoobrazovane ili dodatno osposobljene medicinske sestre i tehničare, provesti aktivnosti oko pripreme osnivanja hitne helikopterske medicinske službe na suvremenim, zakonitim i stručno održivim osnovama prepoznatljivim u EU-u, a pritom ne zaboraviti i potrebe Slavonaca za hitnim helikopterskim transportom, te općenito značajnije sudjelovati u praćenju organiziranja punktova posebnih dežurstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Konačno početi isplaćivati plaće u zdravstvu sukladno zakonu. Ustanove nastavljaju sa žalbenim postupcima pred drugostupanjskim sudovima u sporovima u kojima tisuće zdravstvenih radnika tužitelja izvjesno izlaze kao pobjednici, posebice nakon prosinačke odluke Vrhovnog suda u korist zdravstvenih radnika.
Sudski i odvjetnički troškovi, kao i kamate u tim sporovima namiruju se iz džepova građana uplatitelja zdravstvenog doprinosa. Potrebno je zaustaviti takvo štetno postupanje i poslovanje uprava zdravstvenih ustanova nauštrb limita namijenjenih dijagnostici i liječenju pacijenata. Jedna kuna investirana u prevenciju štedi četiri kune u liječenju bolesti. Odaziv naših građana na programe prevencije i dalje je zabrinjavajuće malen. Potrebno je žurno prepoznati propuste u preventivnoj medicini i krenuti s ispravljanjem, spasiti tako i ljude i sredstva. Potrebno je nakon tri godine zanemarivanja prioritetno ustrojiti ugovorni punkt ljekarničkog dežurstva u jedinicama regionalne uprave i samouprave gdje nedostaju, npr. Ličko-senjskoj županiji, u Gospiću, ali i drugdje. Na žalost, protekla godina obilježena je egzodusom ljekarnika. Potrebno je urediti organizaciju turističkih ambulanti. I tako dalje. Mnogo posla očekuje ministra Beroša, ali dopustimo mu da sam pokaže smjer kojim misli ići. Jedno je sigurno - neće mu biti lako. Protiv sebe imat će stare okoštale birokratske strukture navikle na tromost, ali uz Beroša je narod i zdravstveni radnici.
NET.HR: Dr. Beroš je bio izbor dr. Kujundžića za njegova pomoćnika. Dakle, moglo bi se reći da je – njegov čovjek. A struka ga je dočekala mnogo bolje od dr. Kujundžića. Zašto?
BEKAVAC: Njegovi prvi istupi su bili vrlo ozbiljni. Obećavajući. Nadamo se da će u ovom kratkom roku do parlamentarnih izbora ipak povući neke poteze da se riješe najteži problemi.
NET.HR: U našem uvodnom razgovoru ste mi rekli da Beroš ima plus jer nije "vezan s biznisom kao Kujundžić"
BEKAVAC: Kujundžić je često isticao svoju strast prema građevinarstvu. Da je radio na baušteli, da je bio zidar, prije nego liječnik. On je izgradio ozbiljnu liječničku karijeru, ali uvijek je tu bilo i nešto drugo. Vidimo prema medijskim napisima da je tu ostalo mnogo neriješenih poslovnih i imovinskih odnosa. A to nije dobro za poziciju ministra. Ili si zidar ili liječnik. Ne može oboje istovremeno. Beroš je drugačija osoba. Predan profesiji prije svega.
NET.HR: Kujundžić je na odlasku govorio o "interesnim skupinama".
BEKAVAC: Da, postoje interesne skupine da se unaprijedi zdravstvo. I liječnici i svi zaposlenici u zdravstvu su interesna skupina. Ali nadam se da ta interesna skupina nije problem ni jednom ministru. Ako smo se opredijelili za tržišno gospodarstvo, naravno da je tu i mnogo drugih interesnih skupina, od ponuditelja opreme, softvera, lijekova i tako dalje. Ali zato postoje zakoni o javnoj nabavi, državne komisije, tijela državne uprave koja su odgovorna za zakonitost. Svakako treba poraditi na objedinjavanju javne nabave, svima je jasno da će se lakše dogovoriti povoljnija cijena za neku robu ako je količina veća, objedinjena. Javnim novcem treba upravljati odgovorno, ali tome nismo svjedočili u mandatu ministra Kujundžića.
NET.HR: Što je s isprepletenošću rada u javnom i privatnom sektoru? Isti liječnik radi iste zahvate ujutro u državnoj bolnici, a popodne u privatnoj poliklinici. A Liječnička komora se protivi tome da se mjeri koliko je liječnik napravio tijekom svog radnog vremena u državnoj bolnici. Nije li tu otvoren prostor za zloupotrebe?
BEKAVAC: U mandatu u kojem sam ja sudjelovao u Ministarstvu zdravstva donesen je pravilnik u kojem je utvrđeno da svi radnici u zdravstvu smiju raditi izvan svog punog radnog vremena kod drugog poslodavca za svoj račun. I taj pravilnik je jasan sve do mjere kada ravnatelj daje dozvolu za rad izvan punog radnog vremena na temelju mišljenja tijela ustanove u kojoj taj zdravstveni radnik radi. Te se sada događa da ravnatelj nekom zdravstvenom djelatniku omogući rad izvan punog radnog vremena negdje drugdje, a drugom djelatniku – koji također ispunjava uvjete – ipak ne da tu dozvolu. Ako se mene pita, to je jedini sporni element u tom pravilniku. Daje se veliko diskrecijsko pravo ravnateljima i imam informacije da se to pravo koristi kao sredstvo pritiska protiv nekih kolegica i kolega upravo ovih dana tijekom provedbe akcije Hoću raditi zakonito, kojom liječnici traže donošenje zakona kojim će biti uređeni prava i obveze liječnika. Naime, postojeći propisi, kako sam već ranije spomenuo, kroje se bez sudjelovanja liječnika, a zakon upravo liječnike prepoznaje kao nositelje djelatnosti zdravstva u RH. Nema razloga da isti liječnici ili bilo koji drugi zdravstveni djelatnik, ako to može, radi i u javnom i u privatnom sektoru. Mnogo toga u zdravstvenoj zaštiti mora biti dostupnije pacijentima upravo zahvaljujući suradnji s privatnim sektorom.
NET.HR: Ali vi znate da se danas već pod normalno informira građane u bolnici - taj zahvat kod istog doktora možete obaviti u privatnoj poliklinici za x kuna, a ovdje vas možemo staviti na listu, pa se čujemo za nekoliko mjeseci…Ili, pacijentu se pod normalno u bolnici kaže da bi bilo dobro napraviti još jednu pretragu, a taj uređaj imaju upravo u privatnoj poliklinici u kojoj radi liječnik kod kojeg ste došli u državnu bolnicu. Ne bi li trebalo uvesti jasnija pravila igre, u kojima bi se jasno znalo što je javna usluga, a što privatna? Pacijente se ovako neprestano uvlači u dodatna plaćanja…
BEKAVAC: Pozivam pacijente da prijave svaku takvu situaciju. Svaku sumnju. Nije legalno upućivati pacijente u privatne institucije. To je protivno ugovoru o radu i treba prijaviti – ravnatelju te institucije, ali i Ministarstvu zdravstva.
NET.HR: I mislite da bi se išta postiglo prijavom?
BEKAVAC: Treba prijaviti. Ali slažem se da prijave same po sebi neće riješiti probleme. Ključ je u digitalizaciji, u preciznom i održivom praćenju rada, da se može nagraditi one koji to zaslužuju i penalizira one koji ne rade dobro ili nedovoljno. Ali mi liječnici već godinama čekamo vremenske kadrovske normative gdje će biti jasno izrečeno koliko može trajati određeni zdravstveni postupak, tko treba biti uključen u taj postupak, kakva oprema itd. No takvi normativi se ne donose jer većina radnika u zdravstvu ipak radi mnogo i previše. I sustav nije spreman za uvođenje reda na taj način. A stanje bez normiranja i pravila – pogoduje takvim pojavama o kojima vi govorite. Trebali bi temeljem statistike o izlječenju i smrtnosti napraviti analizu i onda potegnuti, razvijati i dovršiti procese kategorizacije i akreditacije zdravstvenih ustanova na temelju tih analiza. A to se također godinama u Hrvatskoj zanemaruje ili radi pro forma kako bi se zadovoljile EU norme, a ne u svrhu stvarnog poboljšanja funkcionalnosti.
NET.HR: Može li se u ovom trenutku dobiti precizna statistika koliko je jedan liječnik napravio određenih zahvata u jednom mjesecu u javnoj bolnici, a koliko istih takvih zahvata u – privatnoj poliklinici?
BEKAVAC: Morali biste pitati ravnatelja bolnice, je li vam spreman dati takve podatke. Ravnatelj javne ustanove bi morao odgovoriti na upit, međutim provedba GDPR-a donosi ograničenja u informiranju javnosti. Ali odgovorna osoba privatne ustanove ne mora odgovoriti na takav upit. Ali opet, kako da odgovori i ravnatelj javne ustanove: ako nema normativa, ako se ne zna koliko je optimalno trajanje pojedinog zahvata ili dijagnostike – ne može se imati ujednačena i komparativna statistika. Ne može se koristiti brojeve za evaluaciju rada jednog liječnika. Ali može se pratiti izlječivost, recidive itd. To su ozbiljni pokazatelji.
NET.HR: Kako je moguće da 2020. još ne postoje ujednačene i transparentne liste čekanja?
BEKAVAC: To je valjda jedno područje u kojem su napravljeni neki pomaci. Mislim da se uskoro može očekivati informatičko povezivanje svih lista. Danas se događa da je pacijent naručen na operaciju koljena za tri mjeseca, a na "magnet" koljena, pregled koji je nužan za operaciju – dobiven je termin za šest mjeseci. Nužno je cjelokupno povezivanje sustava, da ne dolazi do ovakvih situacija.
NET.HR: Zašto liste nisu transparentne? Zašto osoba koja je dobila termin za CT za osam mjeseci ne može vidjeti tko je sve ispred nje? Vi znate da su svi pacijenti koji su dobili termin za nekoliko mjeseci uvjereni da će prije njih biti ugurani mnogi članovi obitelji raznih "uglednika"…
BEKAVAC: Ako se provede digitalizacija i podigne transparentnost lista uvjeren sam da će i pacijenti imati manje razloga za takve sumnje, za frustraciju te vrste. No, jasno je da se uvijek mora čuvati i termine za incidente i hitne situacije. Nije to sve za one "preko veze", kako građani često sumnjaju. Međutim, događa se prečesto da se pacijenti naručuju istodobno na isti dijagnostički pregled u više ustanova, ne dolaze na dogovorene termine, time ograničavaju dostupnost termina drugima itd.
NET.HR: Zašto digitalizacija zdravstvenog sustava nije provedena? Zato toliko mnogo ministara nije uspjelo srediti taj problem?
BEKAVAC: Zato jer nas muči podvojenost nadležnosti između HZZO-a i Ministarstva zdravstva. Ministarstvo je formalno vlasnik centralnog sustava, a HZZO je ovlašten da upravlja time. Fakture, račune, plaća Ministarstvo. I tu dolazi do nerazumijevanja. A nema političke volje da se to rasplete, da se to riješi. Hrvatskoj su na raspolaganju milijarde kuna iz EU fondova, ali treba imati snage i volje pokrenuti projekte.
NET.HR: Pa tko to onda koči?
BEKAVAC: Nije kočenje. Nedostaje odlučnosti. Nema političke volje. Redaju se vlade kojima zdravstvo nije važno, ili je gurnuto na margine. Pa onda pratimo prepucavanja između ministara zdravstva i financija itd. A ovaj ministar kojeg smo imali do sada nije baš pokazivao volje da nametne važnost zdravstva za budućnost Hrvatske. Kaže se 'zdravlje je najveći kapital', ali očito ne vrijedi u Hrvatskoj.
NET.HR: Kakvi su pokazatelji zdravlja nacije unutar okvira EU-a?
BEKAVAC: Zabrinjavajući. Vrlo sporo raste postotak pravovremene dijagnostike i liječenja u kardiovaskularnim bolestima. Nešto je bolje što se tiče moždanih udara. Ali katastrofalni smo što se tiče smrtnosti uslijed komplikacija šećerne bolesti. Imamo i katastrofalno stanje u dijagnosticiranju i liječenju svih karcinoma, osim karcinoma vrata maternice. Uzrok je nedostatak nacionalnih planova za prevenciju i borbu protiv bolesti. Nacrti prijedloga nacionalnih planova upravo su u e-savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Na žalost, u tim materijalima vidi se nedostatak razumijevanja važnosti liječnika u primarnoj zdravstvenoj praksi, obiteljskih liječnika koji najbolje poznaju pacijente.
Naš veliki problem je i nedovoljna dostupnost zdravstvene zaštite. Mi imamo previše područja u Hrvatskoj u kojima više nije dostupna temeljna zdravstvena zaštita.
NET.HR: Tko je odgovoran kada jedan cijeli grad ostane bez ginekologa ili pedijatra?
BEKAVAC: Jedinice regionalne i lokalne uprave i samouprave su zakonski odgovorne za dostupnost zdravstvene zaštite.
NET.HR: Dakle, za Zadar su odgovorni gradonačelnik i župan, a ne – ministar zdravstva?
BEKAVAC: Da, to su adrese na koje treba kucati. Oni su odgovorni za dostupnost zdravstvene zaštite. Ministar zdravstva je odgovoran za funkcioniranje cijelog sustava, ali da – naš zakonski okvir je takav da lokalne jedinice odgovaraju za dostupnost. I imamo županije i gradove koji poduzimaju sve da motiviraju zdravstvene radnike da dođu živjeti i raditi kod njih, ali ima i onih koji ne reagiraju na vrijeme. Imamo i dalje primjere domova zdravlja u kojima je 40 posto nezdravstvenog osoblja: imaju više članova uprave i administracije nego zdravstvenih radnika. Sve je to nestandardizirano. Ima mnogo preklapanja, neracionalnosti.
NET.HR: A to je opet šira slika kojom bi se trebao baviti ministar?
BEKAVAC: Da, ali to je opet posao cijele vlade. Ozbiljna reforma i sređivanje zdravstvenog sustava je posao u kojem mora sudjelovati nekoliko resora. Uključivanje zdravstvenih politika u sve sektorske politike. Moramo imati premijera koji prepoznaje da je zdravlje nacionalni interes. A sada ne vidimo da postoji volja da se nešto takvo pokrene. Pogledajte podatak iz dokumenta Mjere konvergencije ove Vlade: ne očekuje se da građani Hrvatske dosegnu prosječnu starost građana EU-a do 2070. godine. To definitivno nije znak optimizma.
