POTREBAN POMAK / Liječnici sve uspješnije pobjeđuju u borbi s rakom: potvrđuju to petogodišnji podaci iz 71 zemlje, a gdje stoji Hrvatska?

Hrvatska je na začelju po stopi petogodišnjeg preživljenja raka debelog crijeva, a među zadnjima i po stopi preživljenja raka dojke

31.1.2018.
18:49
VOYO logo

Dobra je vijest objavljena u prestižnom časopisu The Lancet. Liječnici sve uspješnije pobjeđuju u borbi s rakom. Potvrđuju to podaci iz 71 zemlje o stopi petogodišnjeg preživljenja od te bolesti. Gdje stoji Hrvatska, idemo odmah provjeriti s Leonom Šiljeg

Leona, jesmo li u europskom prosjeku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ispod smo europskog prosjeka i to zapravo zabrinjava. Rekla si već da je u istraživanju sudjelovala 71 zemlja, a među njima je 30 europskih. I u tih 30 europskih - Hrvatska je među 5 najlošijih. Najlošija stopa preživljenja je od raka pluća, preživi samo 10% ljudi, nakon toga je rak želuca - preživi 20% ljudi i na trećem mjestu s 32% je mijeloidna leukemija.

Od raka pluća koji je na prvom mjestu umire 3000 ljudi na godinu. Osim ovoga - bitno je spomenuti još dvije stvari, a to je da smo na začelju po stopi petogodišnjeg preživljenja raka debelog crijeva, a među zadnjima i po stopi preživljenja raka dojke. Za ove bolesti postoje nacionalni preventivni programi na koje se još uvijek građani rijetko odazivaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To su poražavajući podaci, možemo li se nečim pohvaliti?

Možemo se pohvaliti stopom preživljenja kod djece. Tu smo u europskom prosjeku, odnosno možemo se uspoređivati s europskim razvijenijim zemljama. Najveća stopa preživljenja - čak 95% je kod djece s limfomom. Nakon njih sa 85% su djeca s akutnom limfoblastičnom leukemijom i na kraju tumor mozga sa 73%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za sve ove brojke mogu biti dva razloga: kasno otrkivanje i dostupnost ili nedostupnost liječenja. Ovo su podaci zaključno s 2014-tom godinom i sigurno će se  mijenjati u novijim istraživanjima. Važno je još napomenuti da registri koji postoje nisu potpuni, odnosno nedostaju kliničke baze podataka koje bi zaista puno pomogle. 

Autorica ovog istraživanja naglasila je važnost registra i rekla da košta manje od jednog rendgena prsnog koša. govorila je o europskom prosjeku, u Hrvatskoj bi koštala još i manje. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije samo zdravstvena politika krivac za te brojke - jedno od rješenja za bolje podatke je Program ranog otkrivanja raka u Hrvatskoj - ali za to trebaju i građani imati više sluha.

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo

Još iz rubrike