"Svjedoci smo da se u trgovinama koje prodaju eko proizvodi prodaju i oni proizvodi koji nisu eko, ali se kao takvi prodaju i takve oznake imaju. Ljudi oznaku eko pokušavaju staviti na svoje proizvode iako oni nisu ekološki i prodaju svašta. Da bi neki eko proizvod bio doista eko moraju se poštivati određena pravila, moraju postojati potvrde nadzornih stanica, certifikati. A kod nas se taj znak 'eko' zlorabi i to kako bi se povećala zarada jer su eko proizvodi i do 30 posto skuplji. Mi ne želimo da kupci stječu loš dojam o eko proizvodima i da ih se vara", kaže nam to predsjednik Hrvatskog saveza eko proizvođača Robert Poturica.
Sve to priča nam nakon samo dva mjeseca od pravomoćne presude koju je Telegram zbog pisanja o aferi o Eko Severu dobio protiv te tvrtke. Prisjetimo li se, i ta afara rasvjetlila nam je puteve kojima je tada najveći ekološki proizvođač preveslalo kupce i pokazala da kontrole u prodaji eko proizvoda, ali i proizvodnji ne funkcioniraju onako kako bi trebalo.
Poziv na pojačane inspekcijske nadzore
Kada danas, nakon više od dvije godine u Savezu pogledaju koliko se toga promijenilo, ne čini im se puno. Iako kažu da ne mogu reći da inspekcije ne kontroliraju proizvode, na svojoj su ih nedavnoj skupštini pozvali da te kontrole pojačaju kako bi kupci koji kupuju eko proizvod bili sigurni da on doista i jest ekološki.
"Mi bismo željeli da budu ažurniji. Mora se znati tko je zlorabio sustav i upozoriti ga, a potrošači ne smiju biti dovedeni u zabludu", kaže nam Robert Poturica dodajući kako se u Savezu u svrhu toga trude educirati ljude te da i reagiraju na nepravilnosti koje sami uoče. Tako su, primjerice, ističe, reagirali i na propagandu jednog hotelskog lanca koji je gostima navodio da ima eko vrtove.
"Slali smo im dopise pa su to uklonili. Reagirali smo i u još nekim slučajevima. Ponekad nam ljudi kažu kako nisu znali... Mogu se te markice naštampati znate, ali inspekcija mora utvrditi slijednost svega i znate domaće nije isto što i ekološko", kaže nam Poturica.
Puno pravila i dokumenata
Nakon poruke iz Saveza zakucali smo i na adresu mjerodavnog Ministarstva poljoprivrede kako bismo vidjeli zašto još uvijek zapinje i nije li se sve nakon jedne dobre lekcije itekako trebalo zaoštriti i promijeniti.
Odande su nam suradnju s eko- priuzvođačima ocijenili dobrom, naveli što se sve našim proizvođačima, kojih je sve više, nudi kroz različite potpore i edukacije, iznijeli brojna pravila koja oni moraju poštivati, te istaknuli kako kontroliraju tijela koja su nadležna za stručnu kontrolu u eko proizvodnji.
Po tome svemu može se zaključiti da bi sve u proizvodnji trebalo funkcionirati OK. No, uzet ćemo si za slobodno podsjetiti da su pravila i doneseni dokumenti, kad je riječ o Hrvatskoj, jedno, a njihovo provođenje u praksi, u skladu s dosadašnjim iskustvima, ponekad nešto sasvim drugo.
U 2016. i 2017. šest optužnih prijedloga i 23 rješenja
Ipak, kad je riječ o broju inspekcijiskih nadzora pod Ministarstvom poljoprivrede čini se da je broj nadzora ekoloških proizvoda ipak porastao. Tako je u 2016. godini provedeno 229 nadzora u sklopu kojih je nadzirano i osam kontrolnih tijela. Pritom su uzeta 43 uzorka od kojih samo dva, ona kamilice, nisu bila u skladu po propisima. U sklopu tih nadzora doneseno je 8 reješnja i podnesen 1 optužni prijedlog.
U 2017. broj nadzora je bio nešto manji (206) dok je broj nadzora kontrolnih tijela bio isti, no više je bilo onih koji nisu poštivali zakon. Tako su od 36 uzetih uzoraka 4 bila u neskladu s propisima. Broj donesenih rješenja bio je 15, a optužnih prijdloga popeo se na 5. Kad je riječ o monitoringu ostatka pesticida na hrani te godine može se reći da je uzeto 2o uzoraka iz ekološke proizvodnje kod primarnih proizvođača i na tržištu te da su svi oni bili u skladu sa zakonom.
Podaci za 2018. još nisu poznati. Provedno je čak 250 nadzora, nadzor kontrolnih tijela je još u tijeku, a uzeta su 42 uzorka. Gledaju li se ostaci pesticida na hrani, do sada je uzorkovano i analizirano 30 uzoraka iz ekološke proizvodnje kod primarnih proizvođača i u maloprodaji no konačni "pravorjek" o njima još nije donesen.
Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
Moguće najave kontrole
U cijelom sustavu jedna stavka ipak zabrinjava, najava nadzora. U Ministarstvu, pak, navode kako nje "u pravilu" nema.
"Inspekcijski nadzori subjekata se u pravilu provode bez prethodne najave, osim u slučajevima kada se najavom neće umanjiti učinkovitost provedene kontrole i njena svrha te se u tom slučaju se može obavijestiti nadziranog subjekta, a najava treba dati u najkraćem potrebnom razdoblju ne duljem od osam dana prije provođenja kontrole", poručuju.
Ipak, čini se da bi nadzora, ako je vjerovati Savezu s početka priče, trebalo biti više.
Dodajmo cijeloj priči i da su prema posljednjim podacima za 2017. godinu površine u ekološkoj proizvodnji narasle su na 96 .618 ha i čine 6,5 posto ukupnih površina na kojima proizvodi 4023 registriranih ekoloških proizvođača. Povrćarstvo je kao najintenzivniji dio proizvodnje i dalje zastupljeno sa svega 0,4 posto, a voćarstvo 2 posto. U sektoru stočarske proizvodnje u ekološkom uzgoju je tek 3,1 posto od ukupnih grla krava, 0,1 posto svinja, 4,4 posto koza i 8,6 posto ovaca.
Loša komunkacija s Ministarstvom
Eko proizvođači uz, kako kažu, velik broj primjera nepoštene trgovačke prakse obmane kupaca prodajom neekoloških proizvoda kao ekoloških bore se i s problemom plasmana proizvoda.
Iako u Ministarstvu suradnju s njima ocjenjuju dobrom, u Savezu navode kako im je nužan kvalitetniji dijalog te napominju da su zbog loše komunikacije bili slabo informirani o Uredbi europskog Parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda koja stupa na snagu u 2021. godini. Zbog slabe informiranosti, dodaju, sudjelovali su u tek malom broju rasprava dokumenta koji je važan za njihov rad.
Ministarstvu spočitavaju i komunikaciju vezanu uz Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima te ističu kako je neutralnost Hrvatske u pregovorima potvrdila mali interes i odjek koje potpisivanje Deklaracije ima usprkos važnosti.
