Neprimjereni komentari, poziv na linč i govor mržnje, pojave su s kojima se svakodnevno susreću domaći znanstvenici koji su za vrijeme pandemije javno informirali javnost o koronavirusu. Veliku štetu u pandemiji rade kvaziznanstveni stavovi različitih aktera, među kojima su nerijetko i političari.
No, sve to stvara nepovjerenje u liječnike i znanost. Igor Rudan, član Znanstvenog savjeta Vlade i jedan od najcitiranijih svjetskih znanstvenika, naglašava da vodeći hrvatski znanstvenici preko godinu dana pravovremeno, stručno i u dobroj vjeri informiraju hrvatsku javnost o novim znanstvenim spoznajama po pitanju koronavirusa.
Pojašnjava da u velikoj mjeri uspješan odgovor države na pandemiju ovisi o zdravstvenoj prosvijećenosti stanovnika.
Rudan: 'Broj kleveta broji se u stotinama'
"Nažalost, pritom na društvenim mrežama traju neprestani napadi, kao i javno huškanje na mnoge od nas. Izmišljaju nam se nepostojeće uloge i motivi, naše se izjave vade iz konteksta, a naše djelovanje prikazuje kao štetno, uz brojne uvrede i klevete, pa čak i zastrašivanja i prijetnje. Iako su se i o meni osobno na društvenim mrežama širile brojne dezinformacije, posebno su zabrinjavajući bili primjeri javnog huškanja na moje kolege, poput pisanja poslodavcima tražeći sankcije zbog njihova djelovanja. Takve teško razumljive napade već su iskusili Petra Klepac, Andreja Ambriović Ristov i Ozren Polašek. Doznao sam i za ozbiljne prijetnje upućene prof. dr. Igoru Štagljaru, koje je on prijavio vrhu vlasti u Hrvatskoj, i nadležnim tijelima, ali i kanadskom veleposlaniku u Hrvatskoj. Česta su i javna ismijavanja kompetencija vodećih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu poput Nenada Bana, Ivana Đikića, Borisa Lenharda, Luke Čičin Šaina, zatim liječnika Branka Kolarića i Saše Sriće, kao i mene osobno.
Uz to, pozivalo se ugostitelje da znanstvenicima u svojim restoranima poslužuju zagađene obroke i pića, a na ulaznim vratima svojih objekata izvjese njihove slike, kako bi ih se lakše prepoznalo. Broj kleveta o meni osobno, ali i svima nama, na društvenim mrežama broji se u stotinama. Znanstvenu zajednicu zabrinjava što se u Hrvatskoj dopušta ovakvo postupanje prema skupini koja ima najviše znanstvenih spoznaja o pandemiji, te ih redovito dijeli s hrvatskom javnošću, smatrajući to svojom dužnošću", rekao je Igor Rudan za Večernji list.
Lauc: 'Bio sam napadan u medijima, nazivan šarlatanom...'
Na temu neprimjerenih komentara, poziva na linč i drugih neugodnih situacija u javnosti, na Facebooku se osvrnuo i znanstvenik Gordan Lauc. Lauc je nedavno izjavio da se povlači iz medija te da će biti spreman podnijeti tužbe za klevetu. Osim na ružne komentare, Lauc se osvrnuo na svoje kolege znanstvenike koji su javno progovorili o linču.
"Jedan od temeljnih problema u ovoj pandemiji je izostanak otvorene rasprave o nekim temeljnim pitanjima. Umjesto propitivanja i objektivnog istraživanja nepoznatog, stvoren je kult vjerovanja u različite 'mjere' i vrlo uskog pristupa jako kompleksnom pitanju kao što je to globalna pandemija. Znanstvenici koji su se tome javno usprotivili bili su prozivani, napadani, a ponekad čak i cenzurirani od strane društvenih mreža. Posljedično, velik broj znanstvenika je zašutio i stvorio se dojam da postoji samo jedno dominantno prihvaćeno znanstveno stajalište, što naprosto nije točno.
Zagreb: Gordan Lauc i Dragan Primorac predstavili GlycanAge test biološke dobi 06.02.2019., Zagreb - Na konferenciji za medije u organizaciji istrazivackog instituta Genos i Specijalne bolnice Sv Katarina predstavljen je GlycanAge test bioloske dobi. Projekt su predstavili Gordan Lauc, predsjednik uprave Genosa i Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeca Specijalne bolnice Sv. Katarina.
I osobno sam to iskusio krajem studenoga kada sam se javno usprotivio zahtjevima da se u Hrvatskoj uvedu 'najstrožije moguće mjere'. Bio sam napadan u medijima, prozivan šarlatanom, neznalicom i kvazi-znanstvenikom. Jedna moja objava čak je i uklonjena s YouTube kanala. Iako je bila zasnovana na vrlo čvrstim znanstvenim temeljima, fokusirala se na sezonalnost SARS-CoV-2 virusa, što je u tom trenutku bila 'zabranjena tema', pa je naprosto uklonjena (danas čak i američki IHME svoje projekcije temelji na snažnoj sezonalnoj prirodi ovog virusa).
Mislim da je jako loše kada se znanstvenike napada i proziva u medijima zbog njihovih znanstvenih stavova i ta nova praksa napravila je dugotrajnu štetu znanosti. Kako mi nije bilo ugodno gledati napade na mene, tako ne volim niti vidjeti kada napadaju moje kolege. Ipak moram primijetiti da su upravo ovi kolege koji se sada žale na prozivanja u medijima bili jako aktivni i eksponirani u napadima na mene krajem prošle godine. Dio njih čak i sada javno podržava i nekakve bizarne anonimne stranice na kojima ljude koji misle drugačije od njih (uključujući i mene) uspoređuju s Hitlerom i ismijavaju na sve moguće načine.
Lauc tvrdi da su njegovi kolege licemjerni
Znanstvenim raspravama nije mjesto u medijima, no dosta je licemjerno da se upravo oni koji su u Hrvatsku uveli praksu javnog vrijeđanja i ponižavanja onih koji misle drugačije, sada kada je postalo jasno da nisu bili u pravu u traženju uvođenje 'najstrožih mogućih mjera u Hrvatskoj' žale da su oni postali žrtve takvog medijskog istupanja. Velik broj ljudi pamti što su i na koji su način zahtijevali u studenom i prosincu, te je s potpunim pravom ogorčen. Kada ljudima želite potpuno bespotrebno nametnuti različite zabrane i ugroziti im temeljnu egzistenciju, za očekivati je da će biti dosta ljuti na vas…
U svojim javnim nastupima nikada nisam vrijeđao i ponižavao kolege, pa to neću činiti niti dalje. Ipak, kada se osobe koje su gotovo pa osobno uvele praksu javnog vrijeđanja i ponižavanja drugih znanstvenika u medije sada žale da su i sami postali žrtve takvog pristupa, to mi je ipak malo previše licemjerno…", napisao je Gordan Lauc na Facebooku.
Napadnuti znanstvenici: 'Nisam ravnodušan, ali...'
Jedna od znanstvenica koja je bila podvrgnuta ružnim komentarima i uvredama je i Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković i članica Vladina Znanstvenog savjeta.
Pod lupom se našao i znanstvenik Luka Čičin-Šain, virusni imunolog Centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu. Nakon nekoliko javnih izjava o virusu dobio je nekoliko prijetnji, vrijeđanja te je doživio neugodnosti.
"To me ne ostavlja ravnodušnim, ali me nije ni prisililo da šutim", rekao je Čičin-Šain za Večernji list.
Među znanstvenicima i liječnicima koji zbog iznošenja novih spoznaja o virusu u javnosti doživljavaju neugodnosti još su Nenad Ban, Igor Štagljar, Branko Kolarić...
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
