Može li švicarski franak, odnosno stav koji će Vlada zauzeti prema tužbama komercijalnih banaka na arbitražnom sudu u Washingtonu, narušiti odnose HDZ-a i MOST-a? Iako to javno ne govore, u Mostu se neslužbeno može čuti kako je za njih slučaj Franak jednako važan kao što je bila važna i INA.
Gost RTL-a Danas bio je bivši ministar financija Boris Lalovac.
Ima li prostora za dogovor s bankama?
Možda se u javnosti tako ne prikazuje, ali ja sam jako puno razgovarao s bankama. Tražio sam dogovor, razgovarali smo skoro preko godinu dana. Bile su i radne skupine. Ja sam pokušavao, kao što oni stalno nameću, socijalne kriterije, ali bankari nisu tehnički htjeli surađivati s Vladom i dostavljati OIB-e. Nisu uopće bili zainteresirani, tako da pada u vodu njihova teza da se nešto moglo napraviti. Moglo se da su htjeli. Držali su se bahato i nakon svih stvari koje je Vlada nudila njima, oni su meni slali pjesmice.
Što im daje toliku moć?
Ne znam, vjerojatno jer su se tako 25 godina ponašali u hrvatskoj državi.
Jesu li banke oštećene u cijelom procesu i je li ijedna zbog ovoga otišla u minus?
Banke nisu oštećene. Sve ove pozicije su imale valutne pozicije sa svojim majkama. U izvješću HNB-a u biltenu stoji da su banke zatvarale sa svojim majkama u inozemstvu i da su njihove majke na temelju tih valutnih pozicija zaradile 3,8 milijardi kuna. Zanimljivo, to sve stoji u izvješćima i nisu izgubili nikakvu poziciju, a sada se žele naplatiti prvo na teret građana, a sada i na teret države.
Što je s odgovornošću banaka zbog neodgovornog plasmana kredita u švicarcima? Banke su dužne napraviti procjenu klijenta kojem daju kredit - ne bi li i oni trebali odgovarati na nepošteno poslovanje?
Kad smo u tome dijelu razgovarali, oni su puštali takav proizvod bez provjere, odnosno, davali su niže kamatne stope kako bi mogli zadovoljiti kriterije. Kasnije, kad su se povećale kamatne stope, i kad je došao tečaj, građani jednostavno više nisu mogli plaćati kredite. Ovdje je vrlo bitno - svi rizici su bili na građanima, i to je glavni argument Vlade (kamatni rizik, tečajni rizik, pad nekretnina). Oni danas govore da rizici nisu ravnomjerno raspoređeni - pa svi su rizici bili na građanima - ovdje samo izjednačavamo da građani budu jednaki.
Kako je prošla Mađarska sa svojim isključivim stavom prema bankarima?
Mađari ne trpe nikakvu štetu. Zanimljivo je kako se Europska komisija iživljava nad Hrvatskom. Vidjeli ste kako su prošli u Mađarskoj, nitko ništa ne govori nikome, banke i dalje tamo posluju. Govorili su da će se povući, ali tamo su imali jedinstvo. Kako smo imali jedinstvo u Saboru oko toga, bilo bi idealno da su tako jedinstveni hrvatski sudovi, zakonodavna i izvršna vlast. Više puta sam rekao da ću javno pozdraviti i ministra Marića i novu Vladu koji budu štitili - baš hrvatski interes.
Međutim, i lizing društva također su nudila financiranja vezana uz švicarski franak. A tu više ne govorimo o, uvjetno rečeno, krovom nad glavom, nego financiranju luksuza. Zašto bi oni sada preuzimali trošak konverzije za nečiju jahtu?
Kod tih stvari možete vratiti objekt lizinga i stvar je riješena za razliku od stambenih kredita jer to nisu iste stvari. 90 posto ljudi je rješavalo svoje prvo stambeno pitanje. Vidi se da su ljudi rješavali ta pitanja, a oni koji su bogati, oni kupuju za keš. Oni, koji su kupovali te jahte, kupovali su za keš. No meni je bitno da se riješi pitanje za veliki dio hrvatskih građana - Vlada mora biti vjerodostojna, ustrajna. Ja znam da nije lako jer sam i sam imao takav pritisak. Imam jednu ekskluzivu - razgovarao sam s Unicreditom. Oni su nas prvi tužili s njihovim predsjednikom uprave kad je bio u Zagrebu. Molio sam ga da nam izađe ususret i da nam ponude rješenja. Oni su jednostavno šutjeli i nisu htjeli ponuditi nikakva rješenja. S potpredsjednikom Vlade imao sam sastanak i nudio sam da dođu; rekli su da će ponuditi i nisu ništa ponudili. I sada nas tuže.
