Hrvatska seizmološka služba dobila je po 20 kompleta seizmografa i akcelerografa s pripadajućim sustavima prikupljanja podataka o potresima. Novu opremu u vrijednosti 4,5 milijuna kuna financiralo je Ministarstvo znanosti, a prošlog tjedna postavljena je na petrinjsko područje.
"Naša državna mreža je i dalje nedovoljno gusta, to se značajno osjeti u ovakvim nekakvim događanjima jer nismo u stanju registrirati sve što se događa u određenom području. Ovom opremom pokriti ćemo sadašnje aktivno epicentralno područje, ali obećano je da ćemo dobiti instrumente za preostali dio Hrvatske kojeg također ne bi trebalo zapostaviti", objasnio je seizmolog Krešimir Kuk za HTV-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska.
"Akcelerografi služe za lokalno bilježenje jačih potresa i daju neke karakteristike trešnje tla na užem području, a seizmografi služe za praćenje globalne seizmičnosti, oni su puno osjetljiviji i registriraju sve potrese, i one koje ljudi ne mogu osjetiti, a ni akcelerografi ne mogu zapisati", pojašnjava.
Potrebno još stotinjak instrumenata
Također, Kuk je rekao kako je grupa procjena struke da bi na području Hrvatske trebalo stotinjak instrumenata koji bi zadovoljili današnje standarde seizmičkog opažanja. Tlo na petrinjskom području i dalje podrhtava, ali radi se, kako kaže, o normalnoj pojavi. Dodao je kako se već vidi da je na tom području seizmička aktivnost malo oslabila, ali da će podrhtavanja sigurno trajati još mjesecima. "S vremenom će oni slabiti i biti rjeđi, ali još uvijek se poneki jači potres dogodi što djeluje na ljude i oni u epicentralnom području su još uvijek u strahu", objasnio je seizmolog.
"Ima nas deset u seizmološkoj službi, smjene praktički nemamo i radimo danonoćno. Uspjeli smo organizirati tri ekipe koje postavljaju instrumente po terenu, a dvoje ili troje analizira potrese koji se stalno događaju. Nedostaje nam ljudi", rekao je Kuk.
Premda potrese ne možemo predvidjeti, u nekim dijelovima svijeta, primjerice Japanu, koriste se metode ranog javljanja potresa. Kuk je rekao kako takav sustav kod nas, zasad, nije moguć zbog prekratkih rasjeda. "Ta mjerenja se vrše jako slabo u Hrvatskoj, a i sumnjam da bismo time puno dobili. Ti sustavi rade na brzom obavješćivanju i reagiraju na početak samog potresa, jer kod udaljenijih rasjeda ima vremena dok dođu oni razorni valovi. Svi naši rasjedi su uglavnom vrlo, vrlo blizu naseljenim mjestima, tako da mi tog vremena nažalost nemamo", zaključio je Kuk.
