Stiže nam reforma zdravstva - mnogi su je najavljivali, ali suglasja za nju nije bilo. Prema dijagnozi aktualnog ministra - bolnice bi se vratile državi na upravljanje.
No, njegov je rez, kako kažu upućeni, bolniji od svih dosad planiranih. Operacija je to koju su pandemija i dugovi veledrogerijama dodatno zakomplicirali, a i ministrov plan za obiteljske liječnike izaziva otpor.
Cijeli zdravstveni sustav - pod državnom palicom. Prijedlog reforme, slične SDP-ovoj otprije 10 godine koje se HDZ odrekao, već izaziva prijepore, no za ministra to je recept za spas zdravstva.
"Županijske bolnice zbog neispunjavanja ugovornih obveza prema HZZO-u imaju trošak, gubitak od tri milijarde kuna. Bez dodatnih troškova koje svakodnevno stvaraju. Dakle, financijski potpuno neodrživ sustav. U ovom trenutku ministarstvo i država nema mogućnost nametnuti bilo kojoj županijskoj bolnici da se pridruže objedinjenoj javnoj nabavi", kaže ministar zdravstva Vili Beroš.
280 milijuna kuna na mjesec raste dug bolnica. Pritom su upravo klinički bolnički centri, koji su već u državnoj vlasti - najveći gubitaši. Pa je nejasno kako će centralizacija pomoći.
"Od deset bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je vlasnik država danas otprilike rade 74 posto duga, a sve županijske bolnice rade 26 posto duga. A drugo, zavodi za javno zdravstvo i hitnu posluju u plusu", govori direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković.
Ako reforma prođe, sve bolnice, kao i imenovanja unutar njih, prelaze iz županijskih u državne ruke. Domovi zdravlja i dalje ostaju pod lokalnom upravom. Ali u njima zaposleni liječnici privatnici, koji su zapravo sami sebi poslodavci, ubuduće ne bi mogli odbiti posao koji je u opisu rada doma zdravlja. Ukinuli bi se svi županijski zavodi za javno zdravstvo, pa i Andrija Štampar, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Sličan je prijedlog i za hitnu. Dok Hrvatski zavod za hitnu medicinu ostaje, županijske hitne spojile bi se s bolničkima.
Pitanje je hoće li reforma ovaj put stvarno zažIvjeti
Bivši zagorski župan kaže da je centralizacija zdravstva zapravo otimanje vlasništva i svega što su županije godinama ulagale u bolnice i hitne.
"To se sve može rješavati boljom javnom nabavom, ali ne toaletnog papira, kao što priča ministar, jer je to bullshit, nego zapravo lijekova, isto tako i plaća u zdravstvenim ustanovama. Ključni je problem da limiti bolnica definitivno ne prate rast troškova", jasno će Siniša Hajdaš Dončić.
Negodovanje je izazvala i najava da će ionako pretrpani liječnici obiteljske medicine raditi i na Hitnoj. Prijedlog su nazvali neodgovarajućim i neprofesionalnim. Ministar pak ima drukčiji stav.
"Oni mogu iznimno doprinijeti i održavanju posebnih dežurstava i radu u hitnoj. Jer nije moguće da se desi nekakav hitni slučaj u neposrednoj blizini pa da netko ne želi ili ne može pružiti hitnu medicinsku pomoć", jasno će Beroš.
Za pacijente se ipak neće promijeniti puno, ali ono što hoće - korisno je, smatraju iz Udruge za promicanje prava pacijenata.
"Centralizacija zdravstvenog sustava, ako se dobro provede, može povećati sigurnost pacijenata. Posebno odluka o djelatnosti hitne medicine koja bi bila vezana za bolnice. Pa bi to skratilo vrijeme transporta i gubljenje dragocjenog vremena od zavoda za hitnu medicinu do bolnice", kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske Udruge za promicanje prava pacijenata.
Centralizacija zdravstva već je isproban recept iz 2012. S obzirom na brojne kritičare, pitanje je hoće li reforma ovaj put stvarno zažIvjeti.
