Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade čestitao je Dan Europe i pobjede nad fašizmom. "Današnja sjednica Vlade je namjerno posvećena jednoj točki - uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj", rekao je.
Rekao je da se radi o važnoj poruci Hrvatske o opredijeljenosti za usvajanje eura kao službene valute, a najavio je i osnivanje Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
"Smatramo da treba mnogo raditi na senzibiliziranju hrvatske javnosti za ovu temu. Ova strategija temeljito analizira koristi i troškove uvođenja eura. Ona opisuje i predstavlja brojne aktivnosti i politike koje ćemo poduzimati. Analiza koja je napravljena jasno utvrđuje da ćemo kao država imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi biti niski i u najvećoj mjeri jednokratni", poručio je premijer ustvrdivši da je Hrvatska spremna za početak procesa uvođenja eura.
Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda o lex Agrokoru, ali ne i na aferu mailovi u kojoj je glavnu ulogu imala potpredsjednica Vlade Matina Dalić.
"Ne samo da su rekli da je ustavan nego i da bi bilo neustavno da Vlada nije reagirala. Očekujem postizanje nagodbe do 10. srpnja i nadam se da će izvanredna uprava sa svim dionicima procesa dati sve od sebe da se taj proces realizira", rekao je.
Strategiju uvođenja eura izložila je upravo ministrica Dalić.
"Članstvo u eurozoni je jedna od obveza koju smo preuzeli ulaskom u EU, ali nije utvrđen datum već je to ostavljeno volji države članice i postizanju kriterija koje je potrebno ispuniti. Hrvatska treba ispuniti tzv. kriterije iz Maastrichta koje je uglavnom već ispunila", rekla je Dalić.
Također je istaknula kako je Hrvatska jako dobar kandidat za preuzimanje eura jer je već visoko euroizirana zemlja, a, primjerice, 80 posto štednje građana je u eurima.
Kad je riječ o troškovima, zbog uvođenja eura moglo bi doći do rasta cijena.
"Perceptivno najveći trošak je gubitak samostalnosti monetarne politike, ali je ona i danas znatno ograničena jer je cijeli sustav visoko euroiziran. Za građane je najzanimljivije pitanje za kretanje cijena vezano uz proces konverzije. Moguće je jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto, no sve pripreme i djelovanje središnjih institucija i HNB-a bit će usmjerene na to da taj učinak na cijene bude minimalan", istaknula je Dalić.
