Hrvatska se priprema za popis stanovništva koji će se u 2021. godini provesti u dvije faze, a građani će moći sami odabrati način popisivanja.

Najprije će se od 1. do 10. travnja 2021. osobe moći popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku dostupnome u sustavu e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju (CAWI metodom). U drugoj fazi, od 16. travnja do 7. svibnja, popisivači će na terenu popisivati sve jedinice koje nisu samostalno popisane u prvoj fazi, i to osobnim intervjuima sa stanovništvom i uz pomoć elektroničkih uređaja. Također, ujedno će kontrolirati podatke prikupljene u prvoj fazi popisa (CAPI metodom), piše Slobodna Dalmacija.

Popisom će biti obuhvaćene sve osobe koje se u referentnom trenutku budu nalazile na području Hrvatske, ali u ukupan broj stanovništva Hrvatske ući će samo one osobe koje će boraviti ili će imati namjeru boraviti u RH najmanje godinu dana.

''Hrvatski iseljenici neće se popisivati u Republici Hrvatskoj jer svrha nije popisivanje svih naših državljana u svijetu. Naši iseljenici bit će popisani u onim zemljama u kojima žive, a popisivanje u tim zemljama bit će provedeno sukladno Preporukama UN/Eurostata o popisu stanovništva. To je metodološki okvir koji zemlje moraju obvezno primijeniti u popisivanju kako se ne bi dupliciralo stanovništvo i kako jedna osoba ne bi bila uključena u ukupno stanovništvo više zemalja''. objašnjava Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

''Popis stanovništva pokazat će koliko stvarno ljudi živi u zemlji. Međutim, ne treba očekivati spektakularne rezultate. Već sada na temelju tekuće vitalne statistike, poput one o broju rođenih, migracijske statistike, statistike općina i gradova, vidimo kakvo je stanje. Popis će vjerojatno pokazati da u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna ljudi'', kaže istaknuti demograf sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap.

Podsjetimo, prema popisu 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika, a profesor Akrap podsjeća kako se od 2008., a osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013., ubrzalo iseljavanje iz zemlje te je otada do danas iseljeno više od 200 tisuća ljudi.