Nakon izbijanja koronakrize Hrvatska je uvela moratorij na bankovne kredite samo na tri mjeseca, i to vrlo oprezno. Vlada nije ni u svojem prvom, ni u drugom paketu mjera "odrezala" nikakve zahtjeve prema bankama nego je dala svojevrsne preporuke, te je tako prepustila odnos banaka s klijentima individualnom dogovaranju: građani su pisali zahtjeve, pa su banke odlučivale itd.
Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, nakon objave da je već 40 tisuća građana podnijelo zahtjev za moratorij, najavio je i moguće produljenje, ali proces je kompliciran, mnogo je zabrinutih građana i tvrtki, pa i propitivanja – nije li Vlada RH trebala odlučnije pristupiti i bankama pa i odmah utvrditi moratorij od 12 mjeseci, koji bi sigurno nudio manje stresnu poziciju i građanima i tvrtkama, pa i sigurnost da neće biti udara do trenutka priželjkivanog oporavka. Moratorij na 12 mjeseci zatražio je i SDP, ali i druge oporbene stranke i brojne udruge – no iz Vlade za sada nema naznaka promjene stava.
"U dijalog s bankama smo ušli s dobrom vjerom i sa strane banaka je pokazana dobra vjera", izjavio je ministar financija Zdravko Marić pokazujući tako značajnu blagost u odnosu s bankama, ali nikada nije odgovorio zašto i Vlada RH odmah nije odlučila propisati moratorij od 12 mjeseci koji su propisale neke druge vlade u Europskoj uniji, pa i u našem susjedstvu, u Sloveniji.
Kako su to napravili Slovenci
Slovenska vlada je u prvom paketu ekonomskih mjera za građane i gospodarstvo nakon izbijanja krize zbog koronavirusa uključila i moratorij na kredite u bankama u trajanju od 12 mjeseci što je izazvalo olakšanje svih koji su u krizu ušli opterećeni kreditima, ali nije izazvalo ni "pobunu" bankara. Sve je prošlo u miru i "dobroj vjeri".
Na pitanje zašto se slovenska vlada odlučila za taj model odgovorio je za Net.hr dr. Matej Lahovnik, profesor s Ekonomskog instituta u Ljubljani, bivši ministar gospodarstva – koji se na poziv premijera Janeza Janše pridružio kriznom timu Vlade i u slovenskoj javnosti smatra ga se ključnim kreatorom mjera za borbu protiv koronakrize.
Slovenski premijer Janez Janša
Osim što se slovenske mjere drastično razlikuju od hrvatskih upravo po tom odlučnom zahtjevu za moratorij na kredite, i uključivanje struke, odnosno, prepuštanje struci da vodi "glavnu riječ", moglo bi se smatrati značajnom razlikom između slovenskog i hrvatskog pristupa krizi. Zašto, dakle, odmah 12 mjeseci? Razlika između tri ili 12 mjeseci moratorija prouzročena je različitom ocjenom koliko dugo će kriza trajati, odnosno, koliko dugo će ekonomija osjećati ozbiljne posljedice, smatra dr. Lahovnik.
"Ako bismo imali oštru V krivulju krize, koja bi trajala od tri do šest mjeseci, onda bi i tri mjeseca bila prihvatljiva, ali po mom mišljenju krivulja ove krize je više u obliku slova U nego u obliku slova V. Ekonomija će osjećati posljedice dulje, odnosno, barem godinu dana, dok se ne pronađe cjepivo ili terapija protiv Covida-19. Zato je potrebno više od tri mjeseca. Turizam, airbnb, ugostiteljstvo i puno drugih usluga neće funkcionirati prije nego što se pronađe cjepivo, odnosno terapija. To je razlog zbog kojeg se i Slovenija odlučila na najveći ekonomski intervencionizam dosad, s namjerom da se pomogne gospodarstvu i stanovništvu, a isto i slično rade i svi drugi u Uniji", objašnjava dr. Lahovnik.
'Svi radimo na tome da svjetlo na kraju tunela ne bi bio vlak'
Epidemija je u Sloveniji proglašena 12. ožujka i od 20. travnja će se postupno ići u kontrolirano popuštanje ograničenja. U svibnju se očekuje još daljnje slabljenje ograničenja i plan je da se od 1. lipnja krene u normalno funkcioniranje gospodarskog sustava, ali i cjelokupnog društva, naravno uz dosljednu upotrebu zaštitne opreme i svih zdravstvenih uputa. "Ovaj lock down izgleda kao duga mračna noć u ekonomiji, ali vidi se svjetlo na kraju tunela. Svi u svijetu radimo na tome da to svjetlo ne bi bio – vlak", metaforički komentira ovu napetu ekonomsku situaciju dr. Lahovnik.
Slovenija je osim moratorija na kredite za razdoblje od 12. ožujka do 31. svibnja uvela i 80-postotno subvencioniranje troškova rada tvrtkama za zaposlene koji su "na čekanju", subvencioniranje, odnosno plaćanje doprinosa za mirovinski sustav svim tvrtkama za sve zaposlene koji rade, a dodatni motivacijski iznos, tzv. krizni dodatak, preuzima na sebe država. (Radi se o dodatnom neoporezivom dijelu primanja, u visini od 200 eura neto). Kod minimalne plaće to znači subvenciju tvrtki za svakog radnika od oko 225 eura, a kod većih plaća je to razmjerno veći iznos. Dio iznad 200 eura neto, koji tvrtka prima po radniku, ostaje tvrtki na računu kao pomoć države pri likvidnosti.
Više od tisuću eura mjesečno za samozaposlene
U Sloveniji su kriznim mjerama obuhvaćeni i svi samozaposleni građani: njima je osiguran temeljni dohodak od 350 eura za ožujak, te po 700 eura za travanj i svibanj. Država im također plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u ovom razdoblju. Radi se, dakle, o subvenciji od više od 1000 eura prosječno na mjesec, za samozaposlene poduzetnike, kulturnjake, sportaše, poljoprivrednike itd., za razdoblje od 12. ožujka do 31. svibnja.
Zaposlenici u javnim službama su osigurani do maksimalno 100 posto dodatka za rad u opasnim kriznim uvjetima. Većina u zdravstvu i ostalim sektorima koja je posebno izložena u uvjetima koronavirusa primit će dodatak od 65 posto plaće, a oni na najisturenijim pozicijama – kao npr. oni koji rade u Covid-19 ambulantama – dobit će dodatak od 100 posto svoje redovne plaće. Odluke o tome tko ima pravo primiti krizni dodatak i u kojem iznosu, ovisno o izloženosti u opasnim uvjetima epidemije, da bi se izbjegle ikakve nejasnoće - donosit će predstojnici organizacijskih jedinica.
Kreator slovenskih ekonomskih mjera za Net.hr je opisao što su točno napravili
U Sloveniji se već sada priprema i jamstvena shema za nove kredite: država će jamčiti za veći dio kredita jer tako želi spriječiti kreditnu krizu i lančanu nelikvidnost. Tvrtke koje će htjeti sudjelovati u toj jamstvenoj shemi morat će među sobom obavezno prebijati potraživanja zbog sprječavanja lančane nelikvidnosti. Za male i srednje tvrtke postotak državnog jamstva će biti veći, a za velike – nešto manji.
To su ključne mjere iz slovenskog modela koje je za Net.hr izdvojio ključni slovenski kreator, ekonomist Lahovnik. On, naravno, nije htio komparirati slovenske i hrvatske mjere. "U Sloveniji se trudimo slijediti dobru praksu Austrije i Njemačke. Procjena je da će kriza potrajati i da oporavak neće biti tako brz, pa se zato razmišlja i o modelu subvencioniranja dijela neiskorištenog radnog vremena, kao što je to učinjeno u Njemačkoj", kaže Lahovnik za Net.hr.
Slovenci upravo planiraju mjere - za lipanj
Takav njemački model subvencioniranja neiskorištenog radnog vremena mogao bi se uvesti u Sloveniji od lipnja, kada dio postojećih mjera prestane, te bi se tako pomoglo tvrtkama koje neće odmah moći raditi sa sto posto kapaciteta, nego će možda raditi samo sa 50, 60 ili 70 posto kapaciteta. "Pretpostavljam da ekonomska potražnja neće doći na pretkrizni nivo sve dok se ne nađe cjepivo ili terapija. A kada se automobili ne prodaju kao prije, neće ni tvornice raditi kao prije, a onda ni s njima povezani dobavljači. A Slovenija, koja izvozi 80 posto BDP-a, jako ovisi o prerađivačkoj industrijskoj djelatnosti, te je, dakle, ovisna o situaciji u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj", objašnjava dr. Lahovnik.
Slovenija je dio eurozone, što ima i pluseve i minuse, kaže dr. Lahovnik, ali u ovom slučaju se to pokazalo dobro jer "male otvorene zemlje u ovakvih kriznim situacijama mogu biti mete mogućih valutnih napada stranih financijskih špekulanata". No, nada se da ni hrvatska kuna neće biti poljuljana u ovoj krizi. "Kuna je dosad bila jako stabilna, i zbog velikih deviznih prihoda od turizma, pa se nadam da će tako ostati i ove godine", komentira Lahovnik.
Naravno, i on naglašava da je za sve ekonomske mjere, neovisno o modelima, odnosno, za sve poduzetnike presudno da vlade obuzdaju širenje virusa, da se taj "lock down" što prije završi i da počne normalno poslovanje. Zato je važno da se vlade angažiraju i u opskrbi zaštitne opreme i da se daju jasne i pravovremene upute kako raditi u uvjetima epidemije.
"Nakon krize će mnogo toga biti drugačije, ali nije sve crno. Morat ćemo više razmišljati o većoj samoopskrbi hranom, energijom, vodom, zdravstvenim zaštitnim sredstvima, a događa se i neslućeni razmah digitalnog biznisa i "online života". Očito je da će Njemačka i druge velike zemlje EU-a težiti tome da globalne lance opskrbe privuku bliže k sebi – a to je prilika i za sve nas u regiji", zaključuje dr. Lahovnik.
Unatoč tome što nije htio komentirati hrvatske mjere, nada se da će i hrvatska politika nastojati provesti najbolje moguće mjere i izvući hrvatsko gospodarstvo iz krize. Kaže da "drži palčeve Hrvatskoj" i nada se da će obje ekonomije naći najbolji put za izlazak iz krize, jer je za svaki posao dobro da i "susjedu ide dobro".
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
