Tri kontroverzna zakona – o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti – upućena su u Sabor. Ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs opisao ih je kao "socijalno pravedne" i "društveno korisne", koji "svima koji to mogu i žele obrazovanje čine javno dostupnim".
"Upisi za prvu godinu se pokrivaju iz državnog proračuna. Svim redovitim studentima koji ispunjavaju obveze, država će plaćati studiranje u cijelosti", navodi Fuchs. Upisnine za ostale neće biti veće od 60 posto prosječne plaće i "više se neće događati da obitelji s više djece neće studirati", kaže ministar.
Najžešći protivnici ove obrazovne i znanstvene reforme upozoravaju da se riječ "besplatno" ne spominje u zakonskom prijedlogu, nego se koristi izraz "subvencija troškova upisnine".
"Ne samo da se ne zna udio subvencije, nego se ne zna ni što će biti kriterij 'ispunjavanja obaveza' na pojedinom fakultetu (prosjek ocjena i koliki prosjek, ili broj ostvarenih ECTS bodova, ili pak kombinacija tih i nekih drugih kriterija). Besplatan upis nije zagarantiran ni brucošima jer su dosadašnje odluke o pokrivanju participacija studentima prve godine od strane MZOŠ-a bile jednokratna rješenja kojima je Ministarstvo pokušavalo umanjiti studentski pritisak", upozoravaju članovi Inicijative.
Fuchs je branio i uvođenje sveučilišnih vijeća koja će nadzirati financiranje, odnosno trošenje novca poreznih obveznika. Ustvrdio je kako je državna revizija u nekim slučajevima utvrdila kršenja zakonskih propisa. Vijeća će biti sastavljana od četiri člana koja bira senat sveučilišta po vlastitom nahođenju, četiri koja mu predlaže Vlada i jednog kojeg predlažu zajedno.
Akademska solidarnost prigovorila je kako nisu jasni kriteriji po kojima će senat birati članove te da je broj Vladinih predstavnika, četiri, dovoljno velik za kontroliranje sveučilišta. Navode kako će vijeća suodlučivati u izboru rektora, ali i o nizu drugih pitanja od ključne važnosti za sveučilište.
Iako im prigovaraju nametanje stroge hijerarhije u obrazovnom sustavu i uspostavljanje kontrole nad njima, Vlada inzistira na tvrdnji da će zakonske promjene dovesti tek do "restrukturiranja sveučilišta, jačanja autonomije i financiranja po principu ugovora", koje bi pak trebalo omogućiti obrazovnim ustanovama da na dulji rok, od tri godine, planiraju proračune, odnosno troškove.
Osim toga, ministar je kazao da su Svjetska banka, Hrvatska udruga poslodavaca te Gospodarsko-socijalno vijeće pohvalili reforme. Akademska inicijativa ih pak vidi upravo kao sliku još jednog paketa neoliberalnih reformi u Hrvatskoj.
Vezani članci:
arti-201106200905006 arti-201103280150006 arti-201106170084006 arti-201102140055006
