Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova.
EU je 2014. godine Hrvatskoj stavila iz zajedničkog proračuna na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom Bruxelles već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna budući da se razvojni projekti financiraju zajednički.
Učinak podjednak Njemačkoj i Slovačkoj
Od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura, što je 78 posto iskorištenosti. Otprilike jednak učinak imaju Slovačka i Njemačka.
Hrvatska do kraja 2020. godine mora pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će joj on ostati nedostupan. Prosjek EU je trenutno 77 posto iskorištenosti. U vrhu se nalazi Mađarska koja je već premašila svoj ranije planirani iznos dok je na začelju Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata.
U proteklih godinu dana u Hrvatskoj je učinjen pomak budući da je u ovo vrijeme lani iskorištenost bila 52 posto, ispod tadašnjeg prosjeka EU-a.
Iz 'nezadovoljavajuće' u 'zadovoljavajuću ocjenu'
Hrvatska je tako u očima Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje odobrava novac, prošla razdoblje od neslužbeno „nezadovoljavajuće“ ocjene u „zadovoljavajuću“. Mnogi ranije započeti projekti ušli su u svoju završnu fazu što je, kao i u drugim zemljama, poguralo postotak iskorištenosti na dosad najvišu razinu.
Svi projekti koji se ugovore do kraja 2020. godine moći će se realizirati do kraja 2023. godine.
Na vrhu Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija
Najveći dio novca dosad je u Hrvatskoj otišao u poljoprivredu i promet. Najveći ugovoreni projekt je izgradnja Pelješkog mosta, kojim će se povezati hrvatski jug, u ukupnoj vrijednosti oko 526 milijuna eura.
Dubrovačko-neretvanska županija je nakon Grada Zagreba mjesto u koje se prelijeva najviše novca iz proračuna EU budući da je ondje i drugi veliki infrastrukturni projekt, obnova zračne luke, vrijedna 200,3 milijuna eura. Riječ je o dvije županije u kojima je životni standard iznad prosjeka Hrvatske.
Hrvatskoj su zadnjih godina nedostajali ljudi na poslovima oko fondova, posebno iskusni i obrazovani koji svakodnevno napuštaju zemlju, a otegotna okolnost je bila i neiskustvo u ovom području jer je Hrvatska posljednja pristupila zajedničkom bloku.
I dok je Hrvatska ugovorila isplatu gotovo četiri petine novca od 12,6 milijardi eura koji su joj bili na raspolaganju, krajnji korisnici dobili su zasad tek 25 posto od tog iznosa. Jedan od razloga kašnjenja novca na račune je u procesu javnih nabava, gdje žalbe na provođene postupke usporavaju projekte. U tom segmentu je slabija jedino Španjolska s 24 posto isplaćenog novca krajnjim korisnicima. Prosjek EU-a iznosi 33 posto.
