Na konferenciji za novinare koju je organizirao ministar obrazovanja Radovan Fuchs govorilo se o novim zakonskim prijedlozima iz područja znanosti i visokoga obrazovanja, a sudjelovale su i ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak i prorektorica Sveučilišta u Zagrebu za znanost i tehnologiju Melita Kovačević.
Ministar Fuchs rekao je da će upisnina za one koji ne ispunjavaju svoje obveze iznositi oko 60 posto od prosječne hrvatske plaće, a za one koji pohađaju doktorske studije jednu prosječnu hrvatsku plaću.
Istaknuo je da se novim zakonskim prijedlozima ne ukida autonomija sveučilišta te dodao kako je Vlada namjeravala formirati samo jedno tijelo koje bi radi transparentnosti nadziralo trošenje proračunskoga novca. "Takvo tijelo nema političkoga utjecaja", ustvrdio je napomenuvši kako sličan model postoji i u drugim zemljama.
Partnerski odnos s akademskom zajednicom
Istaknuo je i kako zakon ne cijepa Sveučilište u Zagrebu te dodao kako on ostavlja mogućnost sveučilištima da o tomu sama odluče.
Ocijenio je i kako je Ministarstvo u partnerskom odnosu sa zainteresiranim stranama te dodao kako se sada radi na drugoj verziji zakona, istaknuvši da nije dobro pozivati na štrajk protiv nečega što još nije doneseno.
Po Fuchsovim riječima novi su zakoni nužni kako bi Hrvatska što kvalitetnije bila pripremljena za ulazak u EU. "Imamo suradnju i partnerski odnos s predstavnicima akademske zajednice", rekao je dodavši kako su u prosudbene skupine ušli izabrani predstavnici hrvatskih instituta te rektori i prorektori sveučilišta.
Ramljak je napomenula kako u skupine predstavnici nisu birani prijateljski, nego su ravnatelji 25 instituta u prosudbene odbore izabrali svojih pet predstavnika. "Nismo nikakve tzv. radne skupine nego odgovorni ljudi", rekla je pozvavši zainteresirane na konstruktivan dijalog.
'Čini mi se da je pismo pisano prije dva mjeseca'
Komentirajući pismo profesora Pravnoga fakulteta prof. Ramljak je ocijenila kako joj se čini da je pismo pisano prije dva mjeseca tijekom kojih su radne skupine već odradile znatan dio posla.
Prorektorica Kovačević smatra kako zajednički treba iskoristiti prigodu te konsenzusom doći do dobrih zakonskih rješenja. "Ne postoji tajnost u radu prosudbenih skupina", rekla je istaknuvši da su rektori legitimni predstavnici svojih sveučilišta koji kolege o radu izvješćuju na rektorskim kolegijima.
Ne odustaju od štrajka
Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mato Kapović kazao je za Danas.hr kako će njihova inicijativa ustrajati na planovima za štrajk bez obzira na prozivke iz Ministarstva i naklonjenih mu instituta.
"Vijeće FFZG-a opet je odbacilo tvrdnje iz Ministarstva da su svi oni koji su za štrajk ujedno i za status quo. Mi smo, za razliku od Ministarstva, za transparentnost i reformu na jasnim polazištima i od javnog interesa. Ne znam kako nam mogu prigovarati što odbacujemo prijedloge zakona dok još nisu doneseni, kada su ih nastavili popravljati s ljudima koji nisu službeni predstavnici Sveučilišta. Kako Ministarstvo misli napraviti tako važne zakone za znanost i visoko školstvo bez rektora najvećeg sveučilišta, Alekse Bjeliša koji je istupio iz skupine?", pita Kapović.
Hoće li biti štrajka ili ne, odlučit će inicijativa Akademska solidarnost, koja broji 55 kadrova Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a širi se i na Sveučilišta u Zadru i Puli. Kapović kao jedan od razloga sazivanja današnje konferencije za medije, na kojoj se uz Fuchsa svrstala i ranija protivnica ovakvih izmjena zakona Danica Ramljak, vidi i činjenicu što su podršku inicijativi iskazali i profesori Pravnog fakulteta putem otvorenog pisma. Što se tiče izmjena zakonskih prijedloga po napucima ravnateljice IRB-a, zbog čega je ona odlučila podržati Fuchsa, Kapović kaže:
"Budimo realni, predomislila se. Ministarstvo je u ovakvim situacijama spremno učiniti sitne ustupke, ili osobne ili za institut. Nagode se i onda Ministarstvo dobiva podršku", kaže Kapović.
Inače, inicijativa Akademska solidarnost prijedloge izmjena Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju smatra nepopravljivim zato što donose:
1) daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja (tj. njihovo potpuno podvrgavanje interesima kapitala što je kratkoročno posebno nepogodno za društveno-humanističke znanosti, a dugoročno za znanost, visoko obrazovanje i društvo u cjelini)
2) ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, poticanje cijepanja sveučilišta i daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta
3) uvođenje potpuno neprihvatljiva sustava financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora (kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovorâ svake tri godine)
4) uvođenje piramidalnog sustava radnih mjesta na sveučilištima i institutima što će značiti nemogućnost napredovanja za većinu akademskih radnika, kao i odlazak mladih znanstvenika iz zemlje
5) uvođenje upisninâ umjesto školarinâ, pri čemu će se iz studentskog/građanskog džepa u konačnici zapravo ubirati još više novaca, što će visoko obrazovanje učiniti nedostupni(ji)m sve širim slojevima društva – to je također u potpunoj suprotnosti s javnim interesom i dugodišnjim zahtjevima hrvatskih studenata
Vezani članci:
arti-201101150018006 arti-201101200016006 arti-201101250268006
