Vlada pokušava ugasiti požar oko prodaje viškova plina, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći da se taji tko je kupio plin za jedan cent po megavatsatu.
Aferu s viškovima domaćeg plina, koji su nastali nakon punjenja podzemnog skladišta Okoli i koji su kupovani po cijeni od 47 eura po megavatsatu, a prodavani po jedan cent, u Vladi su jučer pokušali primiriti najavom da će se u četvrtak na sjednici Vlade donijeti nova uredba koja će riješiti i ovaj problem.
Prema tumačenju glasnogovornika Vlade Marka Milića, u ovom slučaju nitko nije kriv - ni resorni ministar gospodarstva Davor Filipović, ni predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, koji su dan prije prebacivali krivnju s jednog na drugog, iako je samo u lipnju nastala financijska šteta od oko deset milijuna eura.
Milić je na N1 jučer prvo optužio Most da za nečije interese otvara ovu temu, budući da je o aferi prvi počeo govoriti Zvonimir Troskot, a odbacio je teze da je Vlada oštetila HEP, odnosno nazvao ih je besmislenima.
HEP je, podsjetimo, u ponedjeljak potvrdio da su morali ostavljati višak plina u sustavu jer se napunilo skladište, a onda je plin prodavan po nekoliko tisuća puta manjoj cijeni nego što je kupljen.
Čija je odgovornost?
Za to su optužili Ministarstvo gospodarstva koje nije donijelo novu odluku o cijeni i distribuciji prirodnog plina koji je HEP otkupljivao od Ine. Iz Ministarstva su, pak, odgovorili da je to HEP-ova odgovornost i da su plin mogli skladištiti u inozemstvu.
Prema javno dostupnim podacima HROTE-a, najviše se tih viškova prodalo u tri dana lipnja, od 24. do 27. lipnja, i to ukupno više od 3000 megavatsati. Na dan 24. lipnja prodalo se 1400 megavatsati plina po cijeni od samo jednog centa, 25. lipnja 649 megavatsati po cijeni od pet centi, a 26. lipnja 1000 megavatsati po cijeni od 65 centi, piše Jutarnji list.
"Notorna je glupost da se političari bave transakcijama plina. Ekonomski sustav u Hrvatskoj nije dovršen pa političari uporno žele intervenirati, a energetski sustav im je, čini se, najsimpatičnije područje. Mi ekonomisti uvijek tvrdimo da netko mora platiti račune, nema besplatnog ručka. Tržište plina je vrlo kompleksno. Cijena plina je bila vrlo visoka pa sad pada, objasnio je za N1 ekonomski analitičar Damir Novotny.
Za odluku Vlade da HEP mora kupovati Inin plin po unaprijed određenoj cijeni kaže da je to još jedna anomalija i empirijski dokaz da se Vlada ne smije miješati u poslovanje poduzeća.
“Energetika je mitsko područje u Hrvatskoj. Ne vjerujem da bi netko drugačije upravljao HEP-om. Ina i HEP su desetljećima primjeri političke manipulacije i ovo je dokaz da se ne smije tržište uređivati Vladinim uredbama. Kako netko može HEP-u narediti da kupuje po visokoj cijeni i onda kad su cijene niske da mora prodati? Plinska skladišta u Europi su prepuna, a i Rusija i dalje proizvodi plin. To treba negdje smjestiti, zato cijene padaju. S plinom je osobito teško jer njega morate skladištiti u nekim skladištima. Vlada je regulirala to područje, vlade vole regulirati energetiku. Na hrvatskom tržištu postoji nekoliko igrača, jedno državno i tri poduzeća koja se smatraju privatnim”. Zašto je Ina proizvodila taj plin koji nema kome prodati po cijenama koje je Vlada odredila? To je vjerojatno nemar u HEP-u , to je tako kad poduzećima upravlja politika”, dodao je.
POGLEDAJTE VIDEO: Afera u Vladi i HEP-u - tko je kupio plin za 1 cent?
Moguće da je bilo pogodovanja
Navodi da je moguće da je bilo pogodovanja.
“Netko je donio odluku kupiti po toj visokoj cijeni i prodati. Ako je tako, onda je odgovornost u HEP-u. Da nije smiješno, bilo bi tragično da se na takav način upravlja tolikim poduzećem. Između HEP-a i Ministarstva gospodarstva je jedna tramvajska stanica, zar se nije nitko mogao prošetati do tamo i pitati ‘što da ja sad radim?’ Ne može se poduzećima upravljati na takav način. Državnim poduzećima se mora upravljati kao privatnim, a to što je država vlasnik je drugo pitanje. Ne možete prebacivati lopticu između Ministarstva i uprave HEP-a… Ono što načelno govorimo već godinama je da se državnim poduzećima ne može upravljati na takav način”, dodaje Novotny.
Novotny kaže kako ne može biti zaštićen podatak to kome je prodan plin iz HEP-a.
“Ako te informacije postoje, ta informacija bi se morala objaviti. Ako one mogu donijeti štetu određenim političkim akterima, to je onda političko pitanje”, zaključio je Novotny, piše N1.
