"Proteklih deset godina bile su teške za Hrvatsku: šest godina recesije u razdoblju od 2009. do 2014., zamalo izbjegnut slom najveće nacionalne kompanije, Agrokora; pa petero različitih premijera, niz korupcijskih skandala... Također, Hrvatska je izložena i kritikama izvana zbog pokušaja rehabilitacije ustaštva. Sve su to razlozi zbog kojih svake godine iz zemlje emigriraju tisuće razočaranih Hrvata", napisao je novinar britanskog BNE IntelliNewsa Andrew MacDowall u uvodu svoga intervjua s hrvatskom predsjednicomKolindom Grabar-Kitarović.
Unatoč svemu pobrojanome, Grabar-Kitarović je kazala kako se nada da će uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu omogućiti joj uspon i na drugim područjima.
"Irska je nakon SP 1990. postala keltski tigar"
"Moramo potaknuti taj optimizam i na drugim područjima. Nadam se da će ovaj uspjeh nogometne reprezentacije omogućiti rezultat kakav je, primjerice, ostvarila Irska nakon što je njen nastup na Svjetskom prvenstvu u Italiji 1990. potaknuo uspon keltskog tigra", kazala je predsjednica Republike u spomenutom intervjuu koji je tragom njezine izjave naslovljen "Hrvatska kao jadranski tigar".
Također se ogradila od sve glasnijih "bubnjeva nacionalizma i ksenofobije" koji se čuju diljem Europe, a posebno u srednjoj i istočnoj Europi te na Balkanu i pozvala na "ponovno uspostavljanje europskih vrijednosti".
"Hrvatska je najmlađa članica EU-a i jedna od zemalja koja najbolje zna zašto je europski projekt morao zaživjeti. Sjećamo se vremena rata koji se, nažalost, na ovim prostorima nedavno ponovio, sjećamo se Europe podijeljene bodljikavom žicom. Mnogo prije migrantske krize upozoravala sam na eroziju europskih vrijednosti i primijetila da se ovdašnja društva zatvaraju u sebe", izjavila je Grabar-Kitarović u intervjuu za BNE IntelliNews.
French President Emmanuel Macron (L) hugs Croatia's midfielder Luka Modric (C) next to Croatian President Kolinda Grabar-Kitarovic (R) claps after the Russia 2018 World Cup final football match between France and Croatia at the Luzhniki Stadium in Moscow on July 15, 2018. France won the World Cup for the second time in their history after beating Croatia 4-2 in the final in Moscow's Luzhniki Stadium on Sunday. / AFP PHOTO / Jewel SAMAD / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - NO MOBILE PUSH ALERTS/DOWNLOADS
"Ne vidim problem u zalaganju za kršćanske vrijednosti"
Na pitanje novinara jesu li, kako to tvrdi mađarski premijer Viktor Orban, europske vrijednosti isključivo kršćanske vrijednosti, hrvatska predsjednica kazala je da ne želi komentirati ni tumačiti te tvrdnje, ali da "ne vidi problem u zalaganju za kršćanske vrijednosti, jer su one u skladu i s muslimanskim i bilo kojim drugim religijskim vrijednostima koje nisu ekstremne".
"Za nas se europski projekt još uvijek odnosi na te vrijednosti. Naravno da se odnosi i na zajedničko tržište, ekonomske mogućnosti i četiri slobode. No, također se radi i o ljudskim pravima, o građanskim pravima, o pravima pojedinca te stvaranju najprosperitetnijeg i najslobodnijeg prostora na svijetu - koji sve te prilike podjednako nudi svim narodima i državama", istaknula je.
Croatia's President Kolinda Grabar-Kitarovic (L) and US President Donald Trump give a thumbs up at the start of a working dinner at The Parc du Cinquantenaire - Jubelpark Park in Brussels on July 11, 2018, during the North Atlantic Treaty Organization (NATO) summit. / AFP PHOTO / POOL / BENOIT DOPPAGNE
Stekla globalnu popularnost nakon SP-a u Rusiji
Novinar BNE IntelliNewsa konstatirao je kako je hrvatska predsjednica dobila golemi svjetski publicitet svojim pojavljivanjem u dresu nacionalne reprezentacije na utakmicama Svjetskog prvenstva u Rusiji te čestim izbjegavanjem uobičajenog protokola - druženjem s navijačima i igračima te odlascima na utakmice komercijalnim letovima. Zbog svega toga stekla je veliku popularnost uoči predsjedničkih izbora koji će biti održani do kraja iduće godine.
Novinar podsjeća da je njezini kritičari optužuju da svojim pozitivnim imidžem u svijetu prikriva dodvoravanje domaćoj ekstremnoj desnici pa navodi primjer njezinih dobrih odnosa s Velimirom Bujancem, kao i njezino isticanje da voli pjesme Marka Perkovića Thompsona. No, isto tako ističe kako se Grabar-Kitarović zamjerila i domaćim desničarima jer ih je, tijekom posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu, nazvala "marginalcima".
"Željela bih da svi budemo malo ambiciozniji"
Novinar spominje i niz kritika koje je predsjednica često upućivala Vladi Andreja Plenkovića, ali ističe da su njihove međusobne napetosti u međuvremenu popustile.
"Vlada je na dobrom putu, no željela bih vidjeti da se nastavi porezna reforma koja bi poslodavcima smanjila troškove poslovanja, a zaposlenima povećala plaće. Željela bih da svi budemo malo ambiciozniji u postavljanju ciljeva, ne samo što se tiče rasta BDP-a nego i sveukupnog razvoja Hrvatske. Mislim da bismo morali imati više samopouzdanja na europskoj i svjetskoj razini u smislu poticanja ulaganja u Hrvatsku i promicanja Hrvatske kao lidera, a ne sljedbenika. Skupa s tim ide i daljnja reforma državne uprave te nužne mjere za smanjenje birokracije na najnižu moguću razinu", kazala je.
U tom smislu, novinar BNE IntelliNewsa navodi i mjere za sprječavanje iseljavanja koje je ljetos predložila hrvatska predsjednica te njezino zalaganje za Inicijativu triju mora kojom se želi ojačati veze među zemljama srednje i istočne Europe.
"Ako se fokusiramo na poboljšanje života i brisanje razlika diljem europskog kontinenta, vjerujem da se možemo približiti tim zajedničkim vrijednostima i zajedno ih podržati. Inicijativa triju mora temelji se na izgradnji intermodalnog prijevoza kakav već postoji u zapadnoj Europi, energiji koja je vrlo bitna s aspekta ekonomskog razvoja, političke neovisnosti i političke stabilnosti te digitalizaciji", objasnila je Grabar-Kitarović.
Može se istodobno i s NATO-om i s Putinom
Kazala je, također, da ne smatra kontradiktornim svoje zagovaranje istodobnog približavanja i Americi i Rusiji. Svoj dobar odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i poziv na bolju ekonomsku suradnju Rusije i Hrvatske objašnjava i činjenica da je Sberbank najveći kreditor Agrokora, a Gazprom sve prisutniji na hrvatskom tržištu kroz partnerstvo s Prvim plinarskim društvom (PPD).
"Biti zagovornicom atlantskih integracija i održavati dijalog s ruskim predsjednikom nije u proturječju", napominje predsjednica, tvrdeći da se ti odnosi temelje na tri područja suradnje - rješavanje kriza u Ukrajini i Siriji, gdje Hrvatska podržava NATO i EU politiku, regionalni nivo, sa sve većim tenzijama u Bosni i Hercegovini te na bilateralnoj razini u pogledu Agrokora.
GRABAR-KITAROVIĆ: ‘Nije problem što ljudi odlaze u želji za stjecanjem znanja, problem je kad trajno gubimo talente’
Russian President Vladimir Putin (R) shakes hands with his Croatian counterpart Kolinda Grabar-Kitarovic at the end of their joint press conference following a meeting at the Bocharov Ruchei state residence in Sochi October 18, 2017. / AFP PHOTO / POOL / Alexander Zemlianichenko
"Tko bi htio Balkan u svome dvorištu?"
Rekla je, također, da joj se pristupanje istočnih susjeda čini "dalekom budućnošću" te da žali što Europsko vijeće nije dalo zeleno svjetlo za pregovore s Makedonijom i Albanijom. Usprkos kritikama da Hrvatska blokira pristup BiH i Srbije Europskoj uniji, Grabar Kitarović inzistira na tome da Hrvatska podržava proširenje EU-a.
"Ja bih to radije nazvala konsolidacijom Europe, jer Europa se neće širiti. Bit će to konsolidacija vakuuma koji smo stvorili u velikom području istočno i južno od Hrvatske. Ne volim to zvati zapadni Balkan jer smatram da to pobuđuje negativne osjećaje budući da je Balkan postao metaforom raspada, rata i nestabilnost. Tko bi htio Balkan u svome dvorištu? Ja to radije zovem jugoistočna Europa, da bih joj dala geografski neutralniju dimenziju, ali također i širu dimenziju, jer svi smo odgovorni za njen pristup, uključujući Grčku i Rumunjsku i Bugarsku i Mađarsku i Italiju, kako bismo pomogli susjednim zemljama da napreduju na putu što skorijeg ulaska u EU", zaključila je hrvatska predsjednica u intervjuu britanskom BNE IntelliNewsu.
