Predsjednica je dan ranije uručila je vjerodajnice 12 novih veleposlanika i poručila im da na novim dužnostima sve svoje snage i domoljublje stave na raspolaganje Hrvatskoj.
"Uvjet za uspješniji rad naše diplomacije jest reformiranje naše diplomatske mreže i popuna nekih praznina na geopolitičkoj karti svijeta. Ne smijemo si dopustiti zanemarivanje nekih odredišta, uvelike kasneći za interesima našeg gospodarstva", kazala je predsjednica.
"Osim što moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, odnosno sve mogućnosti koje su nam time pružene, ne smijemo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugim dijelovima svijeta, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bismo izvoznicima otvarali nova tržišta", naglasila je.
Kazala je kako je "krajnje vrijeme" da Hrvatska ima veleposlanstva u svim zemljama G20 te da treba razmišljati i o novim regionalnim čimbenicima, nagovijestivši otvaranje konzulata u Južnoj Koreji i Kazahstanu.
Govor pred diplomatima
U svom govoru pred devedesetak diplomata kazala je da je u većini zemalja koje je posjetila primijetila neiskorišten potencijal razvoja bilateralnih odnosa.
"I u odnosima s državama članicama Europske unije vide se posljedice održavanja kontakata samo u Bruxellesu. Ne može se bilaterala voditi samo u Bruxellesu, iako on omogućuje redovite kontakte na visokoj razini. Kad smo već kod Bruxellesa, hrvatska vanjska politika se dogovara, određuje, oblikuje i usklađuje isključivo u Zagrebu i onda prenosi na razinu dogovora država članica, a ne obrnuto", istaknula je šefica države.
Govoreći o ciljevima i područjima djelovanja, posebno je spomenula hrvatsko iseljeništvo, čiju ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države "nikad ne smijemo zanemariti".
"Domovinska i iseljena Hrvatska čine jednu jedinstvenu - globalnu Hrvatsku. Ona ima potencijal čiju veličinu tek trebamo spoznati, čiju mrežu funkcionalno i institucionalno tek trebamo isplesti. U to sam se opet uvjerila u državnim posjetima Australiji i Novom Zelandu iz kojih sam se upravo vratila", kazala je Grabar-Kitarović.
Prema njezinim riječima, tu "globalnu Hrvatsku" mora stvarati i hrvatska diplomacija i na njoj graditi gospodarske, političke i duge utjecaje."Naše iseljeničke i manjinske zajednice moraju vam stoga biti prioritet u djelovanju. Iskoristimo taj golem, neiskorišten potencijal. Dovedimo domovinu našim iseljenicima i iseljenike domovini", kazala je.
Predsjednica smatra i kako bi se Hrvatska morala jače pozicionirati u krugu srednjoeuropskih i sredozemnih zemalja. Pritom je naglasila važnost Incijative triju mora, koju je pokrenula s poljskim kolegom.
"Nakon drugog summita Inicijative u Varšavi, sudjelovanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon potvrđene kompatibilnosti s kineskom inicijativom Jedan pojas-jedan put i nakon ozbiljno izraženog interesa država poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Australije za ovu Inicijativu - jasno je kako smo pokrenuli ne samo europski kohezijski već i globalno prihvaćen projekt", kazala je predsjednica.
Smatra da unutar te Inicijative, koju čini 12 država članica EU-a u srednjoj Europi, Hrvatska može višestruko prosperirati te u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. "Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati i jedna od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe", dodala je Grabar-Kitarović.
Nakon pomaka na srednjoeuropskoj dimenziji vanjske politike, predsjednica države smatra da treba učiniti iskorak i u onoj sredozemnoj. "Sredozemlje je dio našeg nacionalnog identiteta, ali i izvor niza budućih izazova, od migracija do sigurnosti. Snažnije se moramo uključiti u suradnju južnih država članica Unije kao i mehanizme suradnje s južnim Sredozemljem", kazala je Grabar-Kitarović.
Nema malih država
Izrazila je uvjerenje da je Hrvatska dorasla sadašnjim i budućim izazovima, ali da mora težiti dugoročnim ciljevima.
"To se posebno odnosi na jačanje odnosa s ključnim državama svijeta, poput SAD-a, Kine, Rusije, ključnim partnerima u Uniji i NATO-u, poput Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, do odnosa sa susjedima. Isto tako, to se odnosi i na neka ključna globalna pitanja, poput vodne, klimatske ili znanstvene diplomacije te ciljeva održivog razvoja", istaknula je predsjednica u govoru.
Govoreći o hrvatskom doprinosu u NATO-u i njegovim misijama kazala je da je on je prepoznat te da je isto potrebno postići i kad je riječ o misijama EU-a i UN-a. "Danas se vlastita sigurnost sve više osigurava u dalekim krajevima, povezivanjem sigurnosti i međunarodne razvojne pomoći čime se uklanjaju korijenski uzroci mnogih ugroza, od terorizma, radikalizma i ekstremizma do nekontroliranih migracija", nastavila je predsjednica.
Hrvatskoj, istaknula je, trajno ostaje odgovornost za promicanje stabilnosti i napretka jugoistočnog susjedstva, kao i potvrđivanja njegove eurointegracijske i euroatlantske perspektive.
"Tu posebno treba izdvojiti BiH i odgovornost za njezin daljnji napredak u slozi triju konstitutivnih naroda i manjinskih zajednica. Hrvati tu imaju istaknutu ulogu predvodnika integracijskih procesa koju treba podupirati i osnažiti", ocijenila je Grabar-Kitarović.
Zahvalivši se diplomatima na dosad učinjenom u promicanju naših državnih i nacionalnih interesa kazala je da očekuje njihovu punu suradnju u provedbi zajedničkih temeljnih ciljeva državne politike.
"Moja poruka svima je da nema malih država - Hrvatska i naša diplomacija će biti toliko velikima kolikima se sami učinimo", zaključila je Grabar-Kitarović.
