Njemačka je počela popisivati svoje bunkere i aktivirati ih. Popisuju i garaže te postaje metroa koje bi mogle postati skloništa, izradit će i aplikaciju koja će pokazivati gdje su.
Istovremeno, švedska vlada šalje vrlo iscrpne brošure građanima da budu spremni na rat s uputama kako se pripremiti, što raditi, kako reagirati ako dobiju neku vrstu poziva na vojnu ili civilnu obavezu.
U jeku napetosti zbog Rusije i medijskih izvještaja o sabotažama za koje Europa i svijet sumnjaju da stoji Kremlj (kao što je presijecanje dva važna komunikacijska kabela u Baltičkom moru 17. i 18. studenoga), pitanje je što radi Hrvatska, sprema li se barem u stilu puhanja na hladno za ozbiljnije situacije.
Prije nekoliko dana RTL Direkt provjerio je u kakvom su stanju skloništa. Reporter Petar Panjkota obišao je jedno atomsko sklonište u novozagrebačkom naselju Središće, koje je samo zahvaljujući brizi sustanara i upravitelja zgrade djelovalo uredno i spremno "za sve".
Bivši su ga branitelji spremili čim je krenuo rat u Ukrajini. Ima mjesta za stotinjak ljudi, kreveti su na tri razine iako nema madraca ni posteljine.
Za WC postoji preporuka da se ne koristi ako nije hitno.
Skloništa postali teretane i noćni klubovi
Od otprilike tisuću prostora za skloništa u Zagrebu, osamstotinjak je u posjedu suvlasnika stambenih zgrada, dok su ostala gradska. Mnoga su tijekom godina nekako postala teretane, noćni klubovi, garaže...
Podsjetimo i na to da je prof. Tonči Tadić, nuklearni fizičar i ponajbolji poznavatelj prijetnji eventualnog atomskog rata, rekao za Danas.hr da je priča o skloništima gotovo bespredmetna jer matematika kaže da Hrvatska ima skloništa za skrivanje eventualno pet posto stanovništva u slučaju nuklearnog rata.
Osim skloništa u kojima, čini se, vlada popriličan nered, tu su i robne zalihe koje bi, u načelu, trebale služiti kao briga države da stanovnicima pruži najosnovnije za preživljavanje u slučaju bilo kakve ugroze, rata, velike nesreće i sličnog.
A kako tu stojimo?
Kako su nam odgovorili iz Ministarstva gospodarstva, sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama, strateške robne zalihe čine poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi te lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi, medicinski materijal i zaštitna oprema koji su nužno potrebni za život ljudi.
Sve to država treba imati negdje pospremljeno, "zbuksano" - rekli bismo kolokvijalno - i vaditi u slučaju potrebe. Dodatno, ako nečemu istekne rok trajanja (a hvala Bogu da u godinama mira i toga bude), te se zalihe trebaju zanavljati.
No kako država određuje koliko čega mora imati?
Iz Ministarstva odgovaraju da se vrste, količine i teritorijalni raspored strateških robnih zaliha određuju Bilancom strateških robnih zaliha.
Zalihe za preživljavanje 200.000 ljudi u 60 dana
"Količine strateških robnih zaliha koje su predviđene Bilancom strateških robnih zaliha utvrđene su na način da se zadovolji potreba 200.000 ljudi u periodu od 60 dana", odgovorili su nam.
Dakle, u robnim zalihama ima svega što bi nekoga trebalo održati na životu otprilike dva mjeseca, ali samo za stanovništvo koliko ih trenutačno živi u Splitu i okolici.
Dodatno su pobrojali koliko ima hrane: "Trenutna popunjenost prehrambenim proizvodima, uz racionalnu potrošnju, dostatna je za 200.000 ljudi za 40 dana. Što se tiče žitarica – pšenice i kukuruza – dostatne su količine za ukupno stanovništvo Republike Hrvatske za period od 90 dana. Meso i proizvodi od mesa dostatne su količine za 200.000 ljudi 40 dana, a ulje za ukupno stanovništvo 60 dana."
Dodali su i da se bilanca kontinuirano popunjava nedostajućim proizvodima u skladu s Godišnjim programom svake godine.
No, u slučaju bilo kakve ugroze, ovo ne bi bio jedini izvor "za preživljavanje".
Navode da bi se u opskrbu i zbrinjavanje stanovništva uključila i druga državna tijela i organizacije, poput Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatskog crvenog križa i Ministarstva poljoprivrede.
Roba se i kvari
"Bitno je napomenuti da velike količine robe na skladištima predstavljaju značajan problem proizvođačima – skladištarima u smislu skladištenja i obnavljanja, a vezano uz rok valjanosti prehrambenih proizvoda. Posebno se to odnosi na mliječne proizvode poput sira i maslaca", naveli su.
Naime, na popisu hrane koja se čuva za "ne daj Bože" nisu samo paštete, konzerve i tjestenina koja može stajati dugo vremena, nego i kvarljiviji proizvodi poput mliječnih prerađevina.
"Također je potrebno napomenuti da u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, Vlada Republike može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode odnosno obavljaju promet određenim vrstama robe koje čine robne zalihe da moraju proizvoditi odnosno prodavati tu vrstu robe radi popune odnosno obnavljanja robnih zaliha", naveli su.
Prevedeno – po naredbi bi zadužili pojedine tvrtke da svoju robu proizvode i prodaju isključivo državi za potrebe stanovništva.
Uputili su nas i na detaljan popis roba i količina prema Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2023. godinu, s financijskim pokazateljima.
A u izvješću o stanju robnih zaliha navedeno je da je ukupna vrijednost strateških tržišnih zaliha na dan 31. prosinca 2023. iznosila 83,5 milijuna eura, što je za 2,31 posto manje nego u 2022. godini, a razlog smanjenja bila je isporuka robe za Hrvatski Caritas i Hrvatski Crveni križ.
Do juhe u vrećicama do deterdženta
A kada se pogleda detaljna tablica čega sve ima u robnim zalihama, ovako je bilo stanje u 2023. godini: Tjestenine je bilo 196.200 kilograma, a brašna 140.080, ribljih konzervi bilo je 80 tisuća kilograma, mesnih 40 tisuća. Juha u vrećici bilo je 3.499,964 kilograma, riže 120 tisuća kilograma, džema 50.000 kilograma, cjelodnevnih suhih obroka 110.896 kilograma.
Na popisu je bilo i 5000 setova medicinskih kompleta prve pomoći, potom 3000 plahti, 5000 jastuka, 2000 deka, kao i 200 metalnih kreveta na kat te isto toliko madraca.
Deterdženta za rublje u robnim zalihama bilo je 10.000 kilograma, a za suđe 5000 litara, sapuna pak 10 tisuća litara.
Tu je bila i jedna pumpa velikog protoka.
U strukturi strateških robnih zaliha u 2023. godini najveću vrijednost činilo je 14 vrsta proizvoda (82 posto ukupnih zaliha), dok su ostali proizvodi činili 18 posto ukupnih zaliha.
Najveću vrijednost činila je pšenica (18 posto), jestivo ulje (10 posto), kontejneri (8 posto), višenamjenske autocisterne (8 posto), kukuruz i eurodizel po 6 posto, juneće polovice u živom (5 posto), šećer, šatori i mobilne brane po 4 posto, svinjsko meso i mesne konzerve po 3 posto, te ječam i riblje konzerve po 2 posto.
Tako su nabavili 1,5 milijuna komada kirurških maski i 1,1 milijun komada medicinskih rukavica.
U zaključku tog izvješća također stoji: "Uslijed prirodnih nepogoda koje nas posljednjih godina pogađaju, u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, sve se učestalije koriste strateške robne zalihe. Isto tako, razmještajem roba i opreme te davanjem na skladištenje i korištenje dobrovoljnim vatrogasnim društvima i javnim vatrogasnim postrojbama povećava se opremljenost i spremnost za brže interveniranje, čime je moguće spriječiti nastanak nepogoda većih razmjera (požari, poplave)."
Naveli su da je donošenjem novog Zakona o strateškim robnim zalihama u robne zalihe uvrštena i nova skupina roba: lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi, medicinski materijal i zaštitna oprema koja je nužno potrebna za život ljudi. Također, da se poseban naglasak u idućim godinama daje na nabavu nove skupine roba – lijekovi, cjepiva, medicinski proizvodi i medicinski materijal.
POGLEDAJTE VIDEO Gruzija u plamenu: Eskalacija nasilja zbog zaustavljanja pregovora o članstvu u EU
