I godinu dana od popisa stanovništva i dva tjedna nakon objave rezultata opet mnogo upitnika nad glavama. I dalje ih imaju iz Hrvatske biskupske konferencije koji kažu da ni nakon današnje press konferencije na kojoj su sve trebali pojasniti, nitko ne zna koliko je katolika.
Smatra li se ravnateljica Državnog zavoda za statistiku odgovornom, hoće li podnijeti ostavku i bi li sada upitnik mijenjali da može donosi Leona Šiljeg.
U Hrvatskoj je više pripadnika Katoličke crkve nego katolika. "Možete biti katolik, ali ne i pripadnik Katoličke crkve", rečeno je na presici DZS-a. I tu su nastale muke po popisu.
"Mi smo popis odradili stručno i mi stojimo iza svih podataka", kazala je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku. Podaci su pokazali da je 78,97% katolika, a 87,54 % pripadnika katoličke crkve.
"U toku obrade mi nismo mogli ulaziti u pitanja koja su bila otvorena i na taj način mijenjati njihove odgovore. To bi značilo da smo mi trebali ući u popisni upitnik osobe koja je napisala da je vjernik i u tu kolonu napisati da je katolik", pojasnila je Brković situaciju.
Upitnik je pitanje o vjeri imao otvorenog tipa, a o vjerskoj zajednici s ponuđenim odgovorima. Tko je pod vjeru upisao "kršćanin" i da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među "ostalim kršćanima". I njih je 186.960.
Dubravka Rogić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika DZS-a: "Ispitanici su se očigledno žurili ispunjavajući upitnik i nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim objašnjenjima."
Kristijan Zeba, župnik Župe Sv. Križa u Rijeci pojašnjava da često pod pojmom katolik mnogi misle na Rimokatolike, a treba povesti računa i o edukaciji popisivača:
"Kad vidimo obrazac popisa, bio je nejasan. I to je zbunjivalo ljude. Ako netko nije dovoljno eduiciran da sam naglasi 'ja sam pripadnik Rimokatoličke crkve, ali sam i Rimokatolik, vjernik rimokatoličke vjere', onda se moglo ostaviti prostora za manipulaciju."
Za demografe od vjere i vjerske zajednice važnije je izumiranje Hrvata. Demograf Marin Strmota: "Moguće da se radi o jednom propustu u dijelu samopopisivanja... Ali važnije od svega je da to nije glavna poruka popisa stanovništva. S popisom ili bez popisa mi znamo da je Hrvatska u 10 godina izgubila 400.000 ljudi i da smo stariji."
Da nešto nije dobro pokazuju i Zmijavci. Prije 10 godina živjelo je 98% katolika, sada ih je malo više od trećine. Ravnateljica Zavoda o ostavci ne razmišlja, ali bi nešto mijenjali.
Damir Plesac, glavni koordinator popisa stanovništva: "Ako bih nešto mijenjao, onda bih mijenjao način provedbe popisa. Provedba kao i 2011., dakle tradicionalnim načinom."
Popisom su Srbi izgubili pravo na dvojezične ploče, a Romi su ih prvi put dobili. Više ih je od 33% u međimurskoj općini Orehovica. Još ne znaju kad će ih postaviti.
Veljko Kajtazi, nezavisni zastupnik u Saboru: "Ja tu ne vidim da bi trebalo biti otpora. Tu smo da se dogovorimo, da nađemo zajednički jezik. Uvijek govorim da Romi na ovim prostorima nisu od jučer."
Od toga gdje će se dvojezične ploče skidati, a gdje stavljati, koliko je kršćana, a koliko katolika, demografe najviše brine da 195 naselja nema niti jednog jedinog stanovnika.
