U sklopu standardiziranog europskog istraživanja o alkoholu, objavljene su informacije o količinama popijenog pića i obrascu pijenja, te šteti koja je povezana s konzumiranjem alkohola u Europskoj uniji.
"Kako bi mogli donijeti racionalne odluke, potrošači trebaju biti informirani ne samo o karakteristikama proizvoda i korisnim svojstvima, nego i o rizicima kojima će biti izloženi zbog konzumiranja istih", piše u uvodu u istraživanje.
Prema informacijama prikazanima na karti Europe, čini se da Hrvati ipak piju nešto ispod prosjeka, s obzirom na ostale ispitanike.
Hrvatska i pijenje
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
78.1 % ispitanika u RH je izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci, 85,3% muškaraca i 71,0% žena. Od toga se najviše pilo pivo (66,2 % ispitanika), zatim vino (58,2 % ispitanika), te naposlijetku žestoka alkoholna pića (45,4 % ispitanika).
Kao motiv pijenja alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci se navodi u 38,3% "zato što pijenje čini zabave i proslave boljima", dok ostali kažu da je to zabavno ili im se sviđa taj osjećaj. 11,1 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo je alkoholna pića na ekscesivan način (pijenje 60g čistog alkohola za muškarce ili 40g čistog alkohola za žene u jednoj prigodi) barem jednom mjesečno, 16,7 % muškaraca i 5,5 % žena.
U istraživanju je sudjelovalo 19 zemalja s ukupno 33 237 ispitanika, dok je hrvatski uzorak bio je 1500 ispitanika u dobi od 18-64 godine, 49,9% muškaraca i 50,1% žena. Odaziv na istraživanje bio je 50,6%. Glavna istraživačka područja upitnika su bila socio-demografske karakteristike ispitanika, konzumacija alkohola, ekscesivno epizodično pijenje, kontekst pijenja, motivi za pijenje/nepijenje, stavovi prema alkoholnoj politici, individualna šteta povezana s konzumacijom alkohola, šteta povezana s konzumacijom alkohola drugih osoba.
