Europski parlament ponovo je aktualizirao raspravu o tzv "zlatnim putovnicama", odnosno dodjeljivanju državljanstva ili boravišta građanima drugih država zahvaljujući ulaganjima. Već i prije se govorilo o tome da takva praksa suprotna ideji građanstva u EU, a sada predstavlja i konkretan problem, obzirom na to da "zlatna putovnica" predstavlja prepreku kod provođenja sankcija.
Podijeljeno više od 140.000 boravišta i državljanstava
Kako piše Novi list, klasičnu prodaju državljanstva, odnosno stjecanje državljanstva ulaganjem imaju Bugarska, Cipar i Malta, dok većina ostalih članica ima dodjelu boravišta na osnovi ulaganja. Uz raspravu Parlament je objavio i podatke, ali oni obuhvaćaju samo razdoblje od 2011. do 2019. godine po kojem je zlatnu putovnicu ili zlatnu vizu, odnosno boravak, u EU-u dobilo više 132 tisuće državljana trećih zemalja, a njihova su ulaganja procijenjena na 24,8 milijardi eura.
Državljanstvo je, uključujući nositelje investicija i članove njihovih obitelji, steklo 8.769 stranaca, dok je puno veći broj, njih 123.374, dobio boravište. Kad je riječ o državljanstvu, gotovo polovica odobrenih zahtjeva odnosi se na državljane Rusije, 15 posto na Bliski istok, više od deset posto na državljane Kine, dok preostala četvrtina otpada na ostale.
Parlament naredio Komisiji da usuglasi pravila
Europski parlament zatražio od Europske komisije da do 2024. zaustavi prodaju državljanstva te da puno restriktivnije odredi dobivanje boravišta u nekoj članici EU-a bogatim državljanima trećih zemalja.
Poruka Parlamenta da je praksa zlatnih putovnica, odnosno stjecanja državljanstva ulaganjem, protivna osnovnoj ideji građanstva Unije, odnosno da je sporna s etičkog, pravnog i ekonomskog stajališta te da predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik, jasan je signal Komisiji da bi države članice trebale zauvijek prestati s takvom praksom.
Što se tiče odobravanja boravka, odnosno "zlatnih viza", Parlament traži uvođenje zajedničkih pravila za sve države članice radi sprečevanja pranja novca i borbe protiv korupcije i utaje poreza.
Do domovnice mimo pravila
Iako u svom pregledu dosadašnje prakse Parlament ne spominje Hrvatsku, jer Hrvatska ni nema pravila za prodaju državljanstva, ipak je i u Hrvatskoj moguće doći do domovnice ubrzanim putem i bez ispunjavanja kriterija, po primjerice osmogodišnjem boravku u Hrvatskoj "ako bi to predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku".
MUP je Novom listu dostavio podatke samo unatrag 10 godina, otkako je propisano da se podaci vode u elektroničkom obliku. Po članku 12., odnosno po povlaštenim uvjetima u hrvatsko državljanstvo primljeno 318 stranih državljana, od čega 35 ruskih i devet ukrajinskih.
A popis onih koji su državljanstvo dobili prije 2012., nema ni država, a kamoli koliko je među njima Rusa.