Predstavnici osam udruga redatelja, glumaca, novinara, producenata i drugih kulturnjaka i filmaša koji se smatraju pogođenima zbog smanjenja RTV pretplate organizirali su u ponedjeljak prosvjednu konferenciju za medije na kojoj su iznijeti zbog čega smatraju da će Vladina odluka o smanjenju pretplate postojeću krizu HRT-a pretvoriti u trajno nerješivo stanje i zašto smatraju da ta mjera vodi nepopravljivoj gospodarskoj i kulturnoj šteti.
U raspravi o ovoj "štetnoj i nepromišljenoj odluci" Vlade u Kinu Tuškanac sudjeluju Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), Hrvatska udruga producenata (HRUP), Hrvatsko društvo filmskih djelatnika (HDFD), Hrvatsko društvo nezavisnih televizijskih producenata (HDNTVP), Hrvatska udruga filmskih snimatelja (HFS), Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP).
Redatelj Vinko Brešan je kazao kako postoje neke nejasnoće zašto su se skupili, jer ispada da "strašno želimo plaćati pretplatu 80 kuna, svi mi". Ispričao je kako ga je i sam HRT prije nekoliko dana "izrezao" kada je kazao što mislim HTV-u i rezanju pristojbe pa je ostala samo kritika Vlade.
"A onda sam čuo s HRT-a zašto se ne smije smanjiti pretplata. Da program ne postane negledljiv! Program je sada negledljiv, ne može postati negledljiv kad to već jest. Onda, da neće biti obrazovnog programa. Njega nema već desetljećima! Treći razlog je bio divan - HTV neće moći otkupljivati utakmice nogometnog prvenstva. To je najkomercijalniji program na svijetu! Zar moramo pretplatu plaćat da bi to gledali?", kazao je Brešan.
Ako ćemo razmišljati na taj način, istaknuo je, i prezentirati gledateljima "šou, kič, i ostale sadržaje ispod dostojanstva gledatelja - mi se za to nećemo boriti. Mi smo za to da se HRT restrukturira, a s ovim smanjenjem pretplate to neće biti moguće", kazao je dodajući da bi isto tako bili "budale kada bi željeli da se trenutno stanje zacementira".
Udruge koje se bave proizvodnjom AV sadržaja zanimaju na koji način i u kom roku će se HRT transformirati u javnu televiziju, u kojem će se omjeru javni novac dijeliti na znanstveni, dječji, obrazovni, dramski itd. program te na koji će način HRT financirati komercijalne projekte za koje nema potrebe da se plaća TV pretplata, zaključio je Brešan.
Osim povlačenja odluke o smanjenju pretplate traže i hitan sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor i s vodstvom HRT-a.
Producent Nebojša Taraba je pročitao otvoreno pismo koje je upućeno ovih dana ministru kulture Boži Biškupiću u kojem kritiziraju vlasti zato što zadnjih sedam godina promatraju sustavnu degradaciju javne televizije, da bi to došlo do vrhunca na način da izlaze u susret jeftinim i banalnim sadržajima nauštrb pametnim, kreativnim programima. Prigovaraju mu i što je suspendirao demokratsku proceduru donošenja Zakona o HRT-u da bi napravili igrokaz za javnost.
"Olakšanje pretplatnika za 20 kuna imat će posljedice koje su katastrofalne za ranjivo AV tržište. Na udaru će, naravno, biti program, a onda će i 60 kuna pretplate biti previše", istaknuo je Taraba.
Smanjenje pretplate, upozoravaju, prelijeva se s HRT-a osim na glazbenu i filmsku industriju RH, s potpuno razornim posljedicama, i na sve lokalne medije, koji ovise o prihodima iste pretplate. Ono vodi daljnjoj komercijalizaciji HRT-a te se dodatno prelijeva na efekte čitavog tržišta oglašavanja - s lošim posljedicama po sve druge medije u RH, bilo tiskovne, bilo elektroničke.
Redatelj Hrvoje Hribar je na konferenciji za novinare pročitao i rezoluciju predstavnika udruga upućenu predsjedniku, Vladi, ministrima, Saboru i javnosti.
Smanjenjem TV pretplate ona će biti potpuno uništena, a "prepuste li se svi mediji u ruke poslodavaca i oglašivača u potpunosti će nestati javne riječi", ustvrdio je Hribar. Navode kako ne traže ništa više od onoga što već imaju, nego da se poštuju mjerodavni zakoni te nude i 100 milijuna eura od izvoza hrvatskih filmskih usluga u inozemstvo. Smatraju izvoz hrvatskog filma zapuštenim izvorom prihoda.
Traže i obustavu blokade programa HRT-a, "paraliziranog kadrovskom mrežom koja je nastala iz pojedinačnih osobnih interesa i nekompetencije", a za to, ističu, potrebno je restrukturiranje za koje je potreban novac i vrijeme - a koje će biti zaustavljeno smanjenjem pristojbe.
Traže i "obustavu blokade hrvatskog jezika, hrvatskih kulturnih standarda i hrvatskog javnog sustava koje provode komercijalne televizije" te "obustavljanje blokade razvoja kinematografije zaustavljenog neprovođenjem zakona i nepoštivanjem uloge Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC)".
Paolo Sfeci, predstavnik glazbenika iznio je mišljenje da politika naglim mijenjanjem propisa pokušava pojačati nadzor nad HRT-om i time ga vezati uz sebe preko ekonomske ucjene.
Slično rezonira i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka koji je rekao da bi radikalno mijenjanje medijskih zakona moglo ponovno dovesti do otvaranja poglavlja o informacijskom društvu i medijima u pregovorima s Europskom unijom, odnosno poglavlje pod nazivom Informatizacija i mediji. To nas značajno udaljava od europskih integracija i predstavlja radikalnu stratešku pogrešku koja podriva temelje nacionalnog identiteta, navode udruge.
Prethodni članci:
arti-201006110529006 arti-201006120097006
