Pad kreditnog rejtinga ne mijenja hrvatsku situaciju, jer se radi o nečem što je svima poznato, kaže Ljubo Jurčić.
"Proizvodnja i zaposlenost padaju, nezaposlenost i deficit rastu - to smo znali i bez S&P's-a, a znali su i investitori, zato ih ni nema zadnjih pet godina", komentirao je Jurčić, član našeg stručnog tima za ekonomiju. Efekti su mogući, nastavlja, ako Vlada ovo smanjenje rejtinga iskoristi za provođenje štetne politike.
"Pa da kažu: 'Sad treba rezati potrošnju, treba otpuštati u javnoj upravi...' To bi još više produbilo krizu i bacilo Hrvatsku u depresiju", rekao je Jurčić nazivajući ove mjere štednje "politikama Međunarodnog monetarnog fonda".
MMF-ove zadaća i metode moraju biti različite od vladinih
"Ono što Hrvatskoj nedostaje jest - a to je i zadatak svih nacionalnih vlada u zadnjih 300 godina - razmišljanje kako povećati proizvodnju i zaposlenost, a ne kako dijeliti što manje. naravno da MMF gleda sigurnost međunarodnih financija, a ona se čuva tako da se razina potrošnje svede na razinu proizvodnje, kako bi mogli otplaćivati kredite", pojašnjava Jurčić.
A MMF nije zadužen ni za domaći standard, ni zaposlenost, niti proizvodnju, a po Jurčiću su upravo to stvari koje nas mogu izvući i zato izražava žaljenje što te riječi ne čuje češće od premijera.
"Ni MMF nas ne može izvući, ni postojeći pristup naše Vlade", zaključuje Jurčić.
Borba za profit kroz otpuštanje
Što se tiče mjere Vlade u borbi za bolji rejting, a ta je najava rezova u Zakonu o radu, Jurčić je kazao da se radi o udovoljavanju legitimnom zahtjevu poduzetnika, okovanih rigidnim zakonodavstvom, da mogu lakše otpuštati.
"No, veći dio poduzetnika otpušta više nego što treba. Obraćaju se radnicima i kažu: 'Ili ćemo otpustiti 20 posto radnika ili ćemo svima smanjiti plaću za 20 posto', a onda ubiru profit od toga", kaže Jurčić.
Svaki poslodavac ima pravo boriti se za profit, dodaje, ali moraju znati posljedice: 10.000 izgubljenih radnih mjesta, nosi još 4.000 otkaza.
Postoji i rješenje
"Smanjuju se prihodi, time i potrošnja, proizvodnja, a onda opet zaposlenost. Mi smo sad ušli u tu fazi - nezaposlenost proizvodi sama sebe, kao što samoga sebe proizvodi i javni dug, koji stalno raste zbog kamata", navodi Jurčić.
Na sreću, svi se ti trendovi mogu preokrenuti povećanjem proizvodnje, uključujući deficit i dugove, govori Jurčić.
"Na žalost, ova vlada proizvodnju ne spominje. Spominju se samo investicije koje su stvaranje mage. One, od LNG-ja do Plomina, neće imati nikakav financijski, ekonomski ni socijalni efekt, osim što će biti zaposlenih na njihovoj izgradnji", kaže Jurčić. "Kad se završe, te investicije neće riješiti probleme, već će nam ostati novi dugovi koje će ova slaba ekonomija morati plaćati".
Ciklus nezaposlenosti
Što se tiče očekivanja Vlade da će se trend nezaposlenosti - 800 otkaza dnevno - preokrenuti u ožujku, Jurčić objašnjava da se pozivaju na ciklička kretanja na tržištu rada, jer svake godine pred Uskrs, ponovno kreću poslovi u trgovini, turizmu i slično.
"No, još od 2009. u to je vrijeme bila manja zaposlenost nego godinu prije i to traje do danas. Sada smo ispod 1.450 tisuća zaposlenih kojih smo imali lani. To jest kretanje ciklusa, samo što je on na sve nižem nivou, što se vidi kroz veći godišnji pad", pojašnjava Jurčić.
Korjenita promjena modela ekonomije
Dragu Jakovčevića iz našeg stručnog tima također smo upitali za mišljenje vezano za pad rejtinga, a on je samo kratko poručio da je sada svima jasno kako su "kola krenula nizbrdo":
"Treba radikalno i korjenito promijeniti model ekonomije i društvenog razvoja, jer ovaj kapitalistički 'ne radi'. Ako se to ne napravi, bit će katastrofa", komentira Jakovčević.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
