Kerum jedini gradonačelnik koji planira veći proračun

Dok je većina gradova bila pesimistična i konzervativna u planiranju svojih prihoda, najveći optimist među gradonačelnicima je splitski Željko Kerum, koji je po proračunu za 2010.

25.1.2010.
12:25
VOYO logo

Naime, od četiri regionalna središta i najveća grada, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, jedino Split planira povećanje proračuna, i to u odnosu na plan 2009. godine i na rebalans kojim su dodatno smanjeni apetiti, piše Poslovni dnevnik. Split je prije izbora Željka Keruma za gradonačelnika planirao prihode poslovanja od 906 milijuna, a nakon izbora oni su smanjeni na 898 milijuna kuna.

Suprotno praksi kolega Milana Bandića, Vojka Obersnela i Krešimira Bubala, koji su dodatno rezali proračune očekujući još težu godinu, Kerum je jedini podigao svoj plan na 1042 milijarde kuna. Split se tako 2010. prvi puta u povijesti može pohvaliti da je ušao u društvo milijardera, dosad rezervirano samo za Zagreb. Gradonačelnik Kerum je rezao plan prihoda od poreza i prireza na dohodak kao i ostali, ali je za 122 milijuna kuna ili više od 40 posto povećao prihode po posebnim propisima, u kojoj glavninu čine komunalni doprinos i komunalna naknada. U Splitu se po tome ove godine, barem po Kerumovim proračunskim planovima, očekuje veliki procvat građenja, no ne zna se na čemu Kerum temelji svoje optimistične prognoze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, lokalni proračuni gradova, županija i općina smanjeni su ove godine za 1,3 milijarde kuna ili 4,8 % u odnosu na planove proračuna koje su imali prije godinu dana. Većina proračuna se tako vratila na razinu iz 2007. ili 2008. godine, kao što se i državni proračun vratio na razinu iz 2007. godine.

"U odnosu na plan za prošlu godinu, prihodi poslovanja su kod anketiranih gradova smanjeni za 4,8 posto. Uzorak je reprezentativan i na osnovu njega se procjenjuje da su ukupni planirani proračuni cijele lokalne uprave manji za 1,3 milijarde", kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova koju vodi Vojko Obersnel. Svi gradovi planiraju pad svog najvažnijeg prihoda, onog od poreza i prireza na dohodak, i to za prosječno 1,6 posto u odnosu i na rebalansirane, smanjene prošlogodišnje projekcije, piše Poslovni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prethodni članci:

arti-201001250067006 arti-201001220105006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo