"Ako vozač želi cjelodnevnu parkirnu kartu, on će je i kupiti, ali ako netko vozaču daje cjelodnevnu parkirnu kartu koju bi on trebao kasnije platiti, tada to vozač može smatrati darom trgovca, u ovom slučaju organizatora naplate javnog parkiranja", smatra Tomislav Lončar, tajnik HUZP-a. Pritom se Lončar poziva na Zakon o zaštiti potrošača, članak 54., u kojem piše: "Nije dopušteno isporučiti potrošaču proizvod ili pružiti uslugu koju potrošač nije unaprijed naručio, ako je riječ o naplatnom poslu."
Ismijavanje suda
"Ako je uvođenje dnevne parkirne karte samo zato da bi se naplatilo vozačima što su ostali dulje na parkiralištu umjesto dosadašnje kazne, onda je to ismijavanje sudaca Ustavnog suda i naše države. A ako je to pokušaj naplate nečega što potrošač nije tražio, onda se potrošač svakako treba pozvati na Zakon o zaštiti potrošača", žesti se Lončar.
Savjetuje građanima što da naprave ako dobiju od Zagrebparkinga dnevnu kartu.
"Budući da je dnevna karta dar davatelja usluga, kao takvu ne mora je se platiti. Davatelj usluga može pokrenuti protiv neke osobe ovršni prijedlog, onda ta osoba napiše prigovor pa sve to ide u sudski postupak. Ne može se znati kako će taj postupak završiti, no to je jedno od prava potrošača", objašnjava Lončar.
Građani se pri dobivanju obavijesti da moraju platiti dnevnu kartu mogu odmah žaliti Zagrebparkingu.
"U žalbi se pozovu na članak 54. Zakona o zaštiti potrošača i napišu da dobivenu dnevnu kartu smatraju darom te je stoga neće platiti. Ukoliko Zagrebparking odgovori na žalbu građana u roku od 15 dana i dalje inzistirajući na njenom plaćanju, potrošač može prijaviti Zagrebparking državnom inspektoratu i povjerenstvu za reklamacije potrošača u Zagrebačkom holdingu", tvrdi Tomislav Lončar.
Broj mjesta ograničen
U HUZP-u se također pitaju kada će se moći kupiti poludnevne karte ili tzv. satna karta za više sati parkiranja od trenutačno maksimalno dozvoljena tri sata?
"To trenutačno nije moguće. Strategija je da se tamo gdje je najveća prometna frekvencija, dakle u centru i njegovoj okolici, smije parkirati samo sat vremena", odlučan je Robert Mišeta, šef ZG-parkinga.
Mišeta kaže da je u Zagrebu ograničen broj parkirnih mjesta, te usput dodaje da još nitko od građana nije osporavao legitimitet dnevne karte.
O ustavnosti odluke o načinu i naplati parkiranja progovorio je već prije i Josip Kregar, vijećnik i profesor na Pravnom fakultetu. "Cijela koncepcija naplate dnevne karte na klimavim je nogama i bit će kad-tad osporena na Ustavnom sudu", kaže Kregar.
Ipak, ne slaže se s tvrdnjama Tomislava Lončara iz HUZP-a da se na dnevnu kartu može gledati kao na dar.
"U ovom slučaju su to obvezni odnosi, a ne kupoprodaja. Nitko ne može prisiliti nekoga da uzme dar ako ga nije naručio, no ako ga primite onda je to drukčije", smatra Kregar.
Napisati prigovor na odluku Zagrebparkinga
Dobije li građanin dnevnu kartu, može napisati Zagrebparkingu da ne misli to platiti, te se pozvati na članak 54. Zakona o zaštiti potrošača i reći da kartu smatra darom.
Žalba povjerenstvu za reklamacije u Holdingu
Ako građanin na pismo upućeno Zagrebparkingu dobije povratni odgovor da kartu mora platiti, potrošač može poslati žalbu povjerenstvu za reklamacije u Holdingu.
Može i žalba Državnom inspektoratu
Uz žalbu povjerenstvu za reklamacije, prigovor građanin može napisati i Državnom inspektoratu i pozvati se na Zakon o zaštiti potrošača i dalje odbijati platiti kartu. Tada Zagrebparking može pokrenuti ovršni postupak protiv građanina.
Pokretanje sudskog postupka zadnji je korak
Kada se pokrene ovršni prijedlog, potrošač ima pravo u roku osam dana na žalbu. Ukoliko i nakon žalbe Zagrebparking odluči potraživati naplatu dnevne karte, ide se na sud. A kako će završiti sudski postupak, ne može se, dakako, znati unaprijed.
Vezani članci:
arti-201101290011006 arti-201101280240006 arti-201101120709006 arti-201101110878006
