Nakon pandemije, kad nije bilo ni putovanja ni letova, zračni promet se vratio. Ali s problemima. Kako su aviokompanije u koroni masovno otpuštale radnike, i to njih na stotine tisuća, sada ne mogu normalno raditi.
Nedostaje i kabinskog osoblja i onih koji se bave prtljagom, čistača, osiguranja, apsolutno svih, pa je na aerodromima od Londona do Sydneyja kaos. Ljudi satima čekaju check-in, bilo je slučajeva da ljudi prtljagu čekaju po 12 sati, letovi kasne, otkazuju se. Ako planirate letjeti, onda poslušajte Marinu Brcković.
More prtljage na glavnom londonskom aerodromu. Dugi redovi ispred onog u Amsterdamu i novi štrajkovi i otkazani letovi u Bruxellesu. Na najvećim europskim aerodromima vlada kaos. Satima bez kofera i satima zaglavljeni, putnici užasnuti.
Jedan od njih kaže: "Nisam vidio djevojku već 11 mjeseci. Sutra ću je zaprositi i trebao sam je vidjeti jutros, tako da je ovo baš koma."
Sve zato što u zračnim lukama nema dovoljno radnika. Ni kabinskog osoblja, ni prodavača karata, ni onih koji nose prtljagu. Za vrijeme korone su otpušteni, a novi na vrijeme nisu zaposleni. Niti se žele vratiti za male plaće i teške radne uvjete.
John Holland-Kaye, direktor zračne luke Heathrow: "Mislim da će trebati 12 do 18 mjeseci da cijela industrija vrati sve svoje kapacitete kao u doba prije pandemije. I to ne samo Velika Britanija, nego i ostale europske zemlje jer nas pogađaju problemi s osobljem kao i druge zračne luke diljem svijeta."
Ovako je zagrebačka zračna luka izgledala za vrijeme korone, a ovako danas. Ovdje kažu da nemaju problema s osobljem jer za vrijeme korone nije bilo otpuštanja, uspjeli su sačuvati sva radna mjesta.
Putovanja su se vratila nakon što je za vrijeme korona bila pustoš. Zračna luka Franjo Tuđman ove godine očekuje dvostruko više putnika nego lani, a putnici nikad sretniji što ponovno mogu na željene destinacije.
Petar Jurišin, Zagreb: "Bili smo na Malti sada tjedan dana… Nastojim što više što poslovno što privatno jer napokon nisu obavezne ni maske u većini država, čak ni u avionima, na aerodromima. Puno je lagodnije i fleksibilnije za putovati tako da se stvarno isplati sada."
Štefica Bikeš, Australija: "Ja sam iz Australije i sad smijemo putovati jer smo bili dugo zatvoreni. Došla sam nakratko vidjeti obitelj i sad se vraćam, tri i pol tjedna sam bila."
I kakav je osjećaj ponovno moći putovati? "Super! Super!", kazala je Bikeš.
Baš kao i prije korone, posla preko glave imaju kontrolori leta. Samo u subotu više od tri tisuće aviona letjelo je iznad Hrvatske.
Davorin Šprljan, kontrolor leta: "Za vrijeme korone smo osjetili znatan pad u količini prometa koji je prelijetao iznad Hrvatske, a sada se vraćamo na razinu 2019., čak imamo i nekakvo povećanje prometa od nekih 5 posto."
No, putničke agencije nisu ni blizu rekordne 2019. Ružica Harar, direktorica putničke agencije Avio-Adria: "Ljudi putuju, ali to se dandanas još nije vratilo. Mi još svi radimo na 40, 50 posto i primamo potpore dandanas. Nadamo se u ovih par mjeseci u ljetnom periodu da će se nešto i vratiti, daj Bože da bude i na 80 posto, ali što će biti na jesen, to nitko ne zna."
Ono što se vidi je da su aviokarte puno skuplje. Cijene su otišle gore za minimalno 30 posto. "Nekada tipa za Dubrovnik se moglo povratna karta 700 kuna s koferom, a sada 1300. Tako nešto. Skoro pa duplo. Recimo, za München je bila 100 eura, a sada je 1500 kuna. Znači, sve je otišlo duplo", objasnila je Harar.
Iz Sydneya do Zagreba i nazad za 3000 kuna više. "Više nisam nikad platila, ali to je isto jer mi Australci nismo mogli putovati sada dugo pa svi hoće van", komentirala je Bikeš. Svi bi letjeli koliko god karte koštale, samo da letovi budu na vrijeme.
