O minireformi obrazovnog sustava i ostalim aktualnostima nastavlja Zorana Čičak Kulić. koja je razgovarala s ministrom Radovanom Fuchsom.
Hoće li studenti slovne ocjene uz brojčane moći dobiti već od početka iduće akademske godine, od jeseni?
Studenti će moći dobiti brojčane ocjene onog časa kad zakon stupi na snagu, pri čemu, da odmah bude jasno... ocjene ostaju kao što su bile, od 1 do 5. Samo što će svaki student moći u diplomi dobiti i slovčane ocjene i kad bude odlazio nekamo, na dulje ili kraće, izvan RH, neće imati problema s prepoznavanjem njegovog rada. Na kraju će u diploma supplementu biti i brojčane i slovčane ocjene. Ali to neće biti jedina novost što se tiče ocjenjivanja i diplome. U zakonu će biti predviđena da na svakoj diplomi, koja će biti onako tradicionalna, imamo i digitalni otisak koji je već dogovoren, koji će svaki poslodavac moći očitati i neće biti potrebe za provjerom, sjetite se onih slučajeva, je li je ili nije, pa potvrđujemo, nego kao s COVID potvrdama. Moći će se očitati što je student studirao, što je specijalizirao.
Novi Zakon o visokom obrazovanju nailazi na brojne kritike, studenata i fakulteta, jedna od njih je da se narušava autonomnost sveučilišta kao i na način financiranja, pogotovo u programskom financiranju. Koji je vaš odgovor na to?
A, to je standardna priča... Jedne strukture pričaju stalno istu priču. To su svi oni koji su protiv transparentnosti, protiv odgovornosti i za zadržavanje postojećeg stanja kakvo jest. Ne znaju đto ih očekuje. Ovaj zakon ide u obrnutom smjeru, ide u vrlo široku fleksibilnost raspoređivanja i upravljanja financijskim sredstvima koja su sveučilištima na raspolaganju kroz programske ugovore koji se dogovaraju direktno između sveučilišta i resornog ministarstva. S druge strane, kad govorimo o autonomiji sveučilišta, u ovom zakonu stoji samo jedna ključna rečenica da čitav ustroj sveučilišta donosi i uređuje sveučilište, autonomno.
Novim zakonom redovni studenti neće moći biti u stalnom radnom odnosu?
To je promjena koja ima svoju logiku. Međutim, naravno da su mogući određeni izuzeci. Radi se o tome da netko tko je u redovnom radnom odnosu, ne može baš pohađati redoviteu nastavu. S druge strane, tu postoje i određeni problemi sa smještajem u studentskom domu, s prehranom, zdravstvenim osiguranjem. U sustavu imamo svega i svačega, jako puno studenata koji su u radnom odnosu. Štoviše, imamo i neke koji su redovni studenti, a zaposleni su na sveučilištu.
Promjene i u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, prvi nacionalni ispiti su provedeni, kada bi oni mogli postati kriterij za upis u srednje škole?
Sljedeće godine sigurno ne. Željeli smo napraviti, od samo početka smo govorili da nam trebaju egzaktni podaci da možemo provjeriti i procijeniti sustav, da se odluke donose na osnovi jasnih pokazatelja, znanstveno utemeljenih pristupa, a ne na osnovi dojma. Ove godine prvi ispiti, ajmo obraditi rezultate, pogledati kako jest, sljedeće godine na cijeloj razini. Kao podloga mogli bi biti, ali sljedeće godine neće biti sigurno.
Cijeli prilog pogledajte ovdje:
