Prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena u ožujku bila je 6789
kuna, prema posljednjim poznatim podacima, a kao i svi prosjeci
krije niz razlika. Državni zavod za statistiku objavio je podatke
o plaćama prema stručnoj spremi, ali na osnovi zbirnih plaća za
2018. godinu, kada je prosječna plaća bila 625 kuna manja nego u
ožujku 2020. godine te je iznosila 6164 kune.
VEZANE VIJESTI
- 'Ako svi pojedinačno prihvaćamo loše uvjete rada, onda snižavamo standard za sve radnike i radnice'
- Prosječna plaća od 1 000 eura u Hrvatskoj nije nerealna, ali pitanje je bi li zaustavila masovno iseljavanje
- Plaće trebaju rasti i ne može ih se određivati dekretom, ali vlastodršci 'zaboravljaju' neke stvari
- Zašto su u jednoj od najrazvijenijih županija primanja najniža i kako do slovenskih i njemačkih plaća?
- Računica je jasna: Jednake plaće muškaraca i žena jačaju gospodarstvo
Pokazalo se da zaposleni s visokom stručnom spremom zarađuju 43
posto više od državnog prosjeka (tada 8811 kuna neto), oni s
višom stručnom spremom bili su 12 posto iznad prosjeka (tada 6900
kuna), a osim te dvije skupine zaposlenih još su samo
visokokvalificirani radnici zarađivali nešto više od prosječne
plaće, i to 4,7 posto (tada 6453 kune).
Fakultetska diploma donosi 60 posto viša primanja od
srednjoškolske svjedodžbe. Inače, plaće zaposlenih sa srednjom
stručnom spremom 15 posto su niže od prosječnih u državi i tada
su bile 5249 kuna. Plaća zaposlenih s nižom stručnom spremom
(2018. bila je 4184 kuna) bila je za trećinu niža od prosječne,
nekvalificirani radnici zarađivali su 36 posto manje, a
kvalificirani radnici 23 posto ispod prosjeka.
Najveće plaće za VSS spremu isplaćivali su u duhanskoj industriji
– gotovo 15.000 kuna neto, u industriji pića oko
14.000 kuna, promidžbi 13.000 kuna, farmaciji te
proizvodnji računala nešto više od 12.000, proizvodnji električne
opreme, trgovini na veliko, bankama i zdravstvu više od
11.000 kuna neto, a u prerađivačkoj industriji prosječna
plaća VSS zaposlenika bila je nešto jača od 10.000 kuna,
slično kao i u niskogradnji, vodenom i zračnom prijevozu, IT
djelatnosti te znanstvenom istraživanju. Visoka stručna sprema u
obrazovanju donosila je 6635 kuna prosječne plaće, za četvrtinu
manje od državnog prosjeka za zaposlene s fakultetskom
diplomom.
Zanimljive su i rodne razlike u plaćama. Žene u prosjeku zarađuju
13 posto manje od muškaraca, a čak je i u obrazovanju,
tradicionalno ženskoj djelatnosti, prosječna muška plaća 15 posto
viša. Identična je razlika od 15 posto i u javnoj upravi, gdje su
muškarci u prosjeku zarađivali 7399, a žene 6261 kunu. U bankama
žene zarađuju četvrtinu manje od muških kolega, slično kao i u
zdravstvu. Rijetke su branše u kojima žene zarađuju nešto više od
muškaraca, primjerice u farmaciji su prosječne plaće žena oko dva
posto više od plaća muškaraca.
Inače, 70.000 zaposlenih u Hrvatskoj zarađivalo je 2019.
godine više od 12.000 kuna neto, prema podacima za ožujak 2019.
godine, a među njima je bilo oko 8.000 zaposlenih u javnoj upravi
i obrani, 7.500 u trgovini, 7.500 u IT sektoru, 7.000
zaposlenih u zdravstvu, 7.000 u financijskom sektoru i
bankama, 5.000 u stručnim i tehničkim djelatnostima,
3.6000 u obrazovanju, 3.000 u telekomunikacijama, oko 3.300
u računalnom programiranju, oko 2.000 u proizvodnji računala,
1.100 tisuću u farmaciji, 500-ak u proizvodnji pića, 150 u
duhanskoj industriji, piše
Večernji list.
U cijeloj prerađivačkoj industriji s oko 194.000 zaposlenih
oko 10.000 osoba zarađuje više od 12.000 kuna na mjesec.
Neto plaće između 10.000 i 12.000 kuna primilo je oko
50.000 zaposlenih. Nešto više od 121.000 radnika zaposlenih
u pravnim osobama primalo je između 8.000 i 10.000 kuna
neto, pokazuje analiza DZS-a napravljena prema plaćama iz ožujka
2019. Svaki peti, odnosno 5,2 posto zaposlenih ili 55.000 osoba
zaposlenih u punom radnom vremenu primilo je plaću do 3.200 kuna,
a neto između 3.201 i 7.200 kuna primilo je oko 672.000
zaposlenih.