U Hrvatskoj se Venecijanske komisije mnogi sjete kad se zahukta sukob oko nekog referenduma ili ususret izborima iako su njezini standardi u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava postojani. Preporuke i smjernice Komisije često su dio istupa stručne javnosti i civilnog društva dok politika, ovisno o poziciji i interesima, nerijetko zna imati 'podijeljene osjećaje'. A upitno je i koliko su građani i građanke upoznati s postojanjem i radom ovoga tijela.
Posljednjih tjedana, doduše, učestalo su mogli čuti njezino ime u javnosti. Najprije je Vlada, suprotno preporukama Venecijanske komisije, samo tjedan dana uoči raspisivanja izbora donijela novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Pritom su postrožena pravila za referendumske inicijative, a da nisu u potpunosti regulirani: sam postupak referenduma, uloga vlasti te izvještavanje protureferendumskih inicijativa.
Ovaj zadnji problem upravo se ovih dana pokazuje u punom jeku dok
traje prikupljanje potpisa za referendum sindikalne inicijative
'67 je previše'. Podsjetimo, sindikati i gotovo ujedinjena oporba
te neke organizacije civilnog društva upozoravaju da se Vlada
posljednjim televizijskim spotom o mirovinskoj reformi izravno
uključila u kampanju protiv sindikalne referendumske inicijative,
a koliko ta protukampanja zaista stoji i tko ju i zašto
financira, već je danima predmet prijepora u javnosti.
O tome bi uskoro nešto trebao reći i Ustavni sud koji se u
svojim istupima voli pozivati na Venecijansku komisiju. Prema
njezinim preporukama, a na koje podsjećaju i oni koji kritiziraju
Vladino ponašanje, vlasti su dužne pružati objektivne informacije
o referendumskim inicijativama, a korištenje javnih sredstava u
kampanjama mora biti ograničeno.
Ustavni
sud RH (Patrik Macek/Pixsell)
Što je Venecijanska komisija?
Puni naziv Venecijanske komisije jest Europska komisija za demokraciju putem prava i predstavlja savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna i pitanja funkcioniranja demokratskih institucija. Djeluje na tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; te izbori, referendumi i političke stranke.
Njezina uloga je pružanje pravnih savjeta članicama te pomaganje zemljama voljnima da svoje pravne institucije i državne strukture usklade s europskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokracije, ljudskih prava i zakona kao temeljima Vijeća Europe. Komisija također pomaže u širenju i konsolidaciji zajedničkoga konstitucionalnog nasljeđa, a zemljama u tranziciji pruža 'hitnu ustavnu pomoć'.
Poznata je pod imenom Venecijanska komisija jer se plenarne sjednice četiri puta na godinu održavaju u talijanskoj Veneciji iako je tajništvo u Strasbourgu, u Francuskoj, u sjedištu Vijeća Europe.
Sindikalna
referendumska inicijativa '67 je previše'
(RTL/PIXSELL)
Tko čini Venecijansku komisiju i kako se
biraju njezini članovi i članice?
Članovi Komisije su sveučilišni profesori i profesorice iz područja javnog i međunarodnog prava, suci i sutkinje vrhovnih i ustavnih sudova, zastupnici i zastupnice u nacionalnim parlamentima te brojni državni službenici i službenice. Mandat im traje četiri godine, mogu biti ponovno imenovani, a premda ih imenuju zemlje iz kojih dolaze, oni u Komisiji djeluju samostalno.
Riječ je o ''nezavisnim stručnjacima koji su postigli ugled svojim iskustvom u demokratskim institucijama ili svojim doprinosom u unaprjeđenju pravne i političke znanosti'', navodi se u Statutu Komisije.
Hrvatsku u Venecijanskoj komisiji predstavljaju Jasna
Omejec, bivša predsjednica Ustavnog suda i
Toma Galli, pomoćnik ministrice vanjskih i
europskih poslova iz Uprave za međunarodnopravne poslove.
Predsjednik Venecijanske komisije od prosinca 2009. godine
je Gianni Buquicchio.
Europska unija
Puni naziv Venecijanske komisije jest Europska
komisija za demokraciju putem prava (Thinkstock/
Arhiva)
Kako je nastala Venecijanska komisija?
Komisiju je 1990. godine osnovalo 18 država članica Vijeća Europe, a danas se sastoji od 61 države članice, uključujući izvaneuropske članice, s ukupnom populacijom većom od tri milijarde osoba. Uz 47 zemalja članica Vijeća Europe, tu su i Alžir, Brazil, Čile, Kostarika, Izrael, Kazahstan, Republika Koreja, Kosovo, Kirgistan, Maroko, Meksiko, Peru, Tunis i SAD. Europska komisija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također sudjeluju u plenarnim sjednicama Komisije.
Ustavni sud Republike Hrvatske pridruženi je član Venecijanske komisije od 1994. godine, a punopravni član od 1996. godine. Ovlašteni predstavnici Ustavnog suda redovito sudjeluju na radnim sastancima Venecijanske komisije na kojima se raspravlja o problemima ustavnog sudovanja u zemljama članicama.
Vladavina
prava jedan je od kamena temeljaca EU (Patrik
Macek/PIXSELL)
Zašto je važna Venecijanska komisija?
Na zahtjev više od 50 država Venecijanska komisija pripremila je i objavila više od 500 mišljenja o različitim pravnim pitanjima vezanima uz ustavne i zakonodavne projekte te je izradila 80 pravnih studija o temeljnim načelima prava i institutima koji tvore zajedničko ustavno nasljeđe.
Od 2002. godine Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pozvao se u više od 90 svojih presuda na pravna mišljenja Venecijanske komisije. Nije rijetkost ni da strasbourški sud zatraži mišljenje Komisije u konkretnim slučajevima, a 2014. Venecijanska komisija postala je savjetodavno tijelo Europske komisije u sklopu posebnog mehanizma Europske unije vezanog uz implementaciju članka 7. Ugovora o Europskoj uniji, pod nazivom Okvir za vladavinu prava.
Riječ je o mehanizmu koji se aktivira u slučaju kad mjerodavna tijela EU utvrde da pojedina država članica teško krši vrijednosti iz članka 2. Ugovora o EU (sistemska prijetnja vladavini prava). Europska komisija, podsjetimo, aktivirala je taj mehanizam prvi put zbog događaja u Poljskoj zbog spora o demokratskim standardima u toj zemlji.
