U Hrvatskoj se Venecijanske komisije mnogi sjete kad se zahukta sukob oko nekog referenduma ili ususret izborima iako su njezini standardi u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava postojani. Preporuke i smjernice Komisije često su dio istupa stručne javnosti i civilnog društva dok politika, ovisno o poziciji i interesima, nerijetko zna imati 'podijeljene osjećaje'. A upitno je i koliko su građani i građanke upoznati s postojanjem i radom ovoga tijela.

Posljednjih tjedana, doduše, učestalo su mogli čuti njezino ime u javnosti. Najprije je Vlada, suprotno preporukama Venecijanske komisije, samo tjedan dana uoči raspisivanja izbora donijela novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Pritom su postrožena pravila za referendumske inicijative, a da nisu u potpunosti regulirani: sam postupak referenduma, uloga vlasti te  izvještavanje protureferendumskih inicijativa.

Ovaj zadnji problem upravo se ovih dana pokazuje u punom jeku dok traje prikupljanje potpisa za referendum sindikalne inicijative '67 je previše'. Podsjetimo, sindikati i gotovo ujedinjena oporba te neke organizacije civilnog društva upozoravaju da se Vlada posljednjim televizijskim spotom o mirovinskoj reformi izravno uključila u kampanju protiv sindikalne referendumske inicijative, a koliko ta protukampanja zaista stoji i tko ju i zašto financira, već je danima predmet prijepora u javnosti. O tome bi uskoro nešto trebao reći i Ustavni sud koji se u svojim istupima voli pozivati na Venecijansku komisiju. Prema njezinim preporukama, a na koje podsjećaju i oni koji kritiziraju Vladino ponašanje, vlasti su dužne pružati objektivne informacije o referendumskim inicijativama, a korištenje javnih sredstava u kampanjama mora biti ograničeno.

Ustavni sud RH (Patrik Macek/Pixsell​) Što je Venecijanska komisija?

Puni naziv Venecijanske komisije jest Europska komisija za demokraciju putem prava i predstavlja savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna i pitanja funkcioniranja demokratskih institucija. Djeluje na tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; te izbori, referendumi i političke stranke.

Njezina uloga je pružanje pravnih savjeta članicama te pomaganje zemljama voljnima da svoje pravne institucije i državne strukture usklade s europskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokracije, ljudskih prava i zakona kao temeljima Vijeća Europe. Komisija također pomaže u širenju i konsolidaciji zajedničkoga konstitucionalnog nasljeđa, a zemljama u tranziciji pruža 'hitnu ustavnu pomoć'.

Poznata je pod imenom Venecijanska komisija jer se plenarne sjednice četiri puta na godinu održavaju u talijanskoj Veneciji iako je tajništvo u Strasbourgu, u Francuskoj, u sjedištu Vijeća Europe.

Sindikalna referendumska inicijativa '67 je previše' (RTL/PIXSELL) Tko čini Venecijansku komisiju i kako se biraju njezini članovi i članice?

Članovi Komisije su sveučilišni profesori i profesorice iz područja javnog i međunarodnog prava, suci i sutkinje vrhovnih i ustavnih sudova, zastupnici i zastupnice u nacionalnim parlamentima te brojni državni službenici i službenice. Mandat im traje četiri godine, mogu biti ponovno imenovani, a premda ih imenuju zemlje iz kojih dolaze, oni u Komisiji djeluju samostalno.

Riječ je o ''nezavisnim stručnjacima koji su postigli ugled svojim iskustvom u demokratskim institucijama ili svojim doprinosom u unaprjeđenju pravne i političke znanosti'', navodi se u Statutu Komisije.

Hrvatsku u Venecijanskoj komisiji predstavljaju Jasna Omejec, bivša predsjednica Ustavnog suda i Toma Galli, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova iz Uprave za međunarodnopravne poslove. Predsjednik Venecijanske komisije od prosinca 2009. godine je Gianni Buquicchio. Puni naziv Venecijanske komisije jest Europska komisija za demokraciju putem prava (Thinkstock/ Arhiva)  Kako je nastala Venecijanska komisija?

Komisiju je 1990. godine osnovalo 18 država članica Vijeća Europe, a danas se sastoji od 61 države članice, uključujući izvaneuropske članice, s ukupnom populacijom većom od tri milijarde osoba. Uz 47 zemalja članica Vijeća Europe, tu su i Alžir, Brazil, Čile, Kostarika, Izrael, Kazahstan, Republika Koreja, Kosovo, Kirgistan, Maroko, Meksiko, Peru, Tunis i SAD. Europska komisija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također sudjeluju u plenarnim sjednicama Komisije.

Ustavni sud Republike Hrvatske pridruženi je član Venecijanske komisije od 1994. godine, a punopravni član od 1996. godine. Ovlašteni predstavnici Ustavnog suda redovito sudjeluju na radnim sastancima Venecijanske komisije na kojima se raspravlja o problemima ustavnog sudovanja u zemljama članicama.

Vladavina prava jedan je od kamena temeljaca EU (Patrik Macek/PIXSELL) Zašto je važna Venecijanska komisija?

Na zahtjev više od 50 država Venecijanska komisija pripremila je i objavila više od 500 mišljenja o različitim pravnim pitanjima vezanima uz ustavne i zakonodavne projekte te je izradila 80 pravnih studija o temeljnim načelima prava i institutima koji tvore zajedničko ustavno nasljeđe.

Od 2002. godine Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pozvao se u više od 90 svojih presuda na pravna mišljenja Venecijanske komisije. Nije rijetkost ni da strasbourški sud zatraži mišljenje Komisije u konkretnim slučajevima, a 2014. Venecijanska komisija postala je savjetodavno tijelo Europske komisije u sklopu posebnog mehanizma Europske unije vezanog uz implementaciju članka 7. Ugovora o Europskoj uniji, pod nazivom Okvir za vladavinu prava.

Riječ je o mehanizmu koji se aktivira u slučaju kad mjerodavna tijela EU utvrde da pojedina država članica teško krši vrijednosti iz članka 2. Ugovora o EU (sistemska prijetnja vladavini prava). Europska komisija, podsjetimo, aktivirala je taj mehanizam prvi put zbog događaja u Poljskoj zbog spora o demokratskim standardima u toj zemlji.