U Zagrebu ovih dana vladaju velike vrućine, za koje osvježenje ne treba samo ljudima, već i životinjama u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Iako nema životinja iz iznimno hladnih krajeva, poput primjerice sjevernih medvjeda, to ne znači da životinjama nije vruće. No djelatnici Zoološkog su na to spremni i za to već odavno pripremljeni. U svakoj nastambi postoji hladovina i svježa voda, a za vrste kojima je to potrebno pripremljeni su i sladoledi i ohlađeno voće. Na životinjama je da odaberu, žele li biti u hladu ili se malo sunčati.
Samo dobiti hranu je dosadno
Ohlađene poslastice za životinje poput majmuna koji ih na ovako visokim temperaturama dobiju su ne samo hrana nego i zanimacija, jer moraju smisliti kako razbiti led i dokopati se voća. Tako se potiče njihovo prirodno ponašanje. U Zoološkom su nam objasnili da ako neka životinja u prirodi provodi puno vremena tražeći hranu, onda je njoj dosadno samo dobiti hranu na tanjuru. Zbog toga se hrana često sakrije ili stavi u led i na taj način se imitira dolazak do hrane kakav bi im bio i u prirodnom staništu.
Zanimljive igračke i zaleđene poslastice najviše vesele one životinje koje su po svojoj prirodi znatiželjne, poput mačaka i majmuna.
''Imamo dva načina kako rashladiti naše životinje. Jedan je ponuditi im nešto hladno, ili hladno voće ili zamrznuti sladoled. A drugi način, kada je poslijepodne već jaka sparina, su šlaufi kojima se vodom zalijeva prostor i tako bude neka svježina'', kazao je za RTL.hr timaritelj Ivan Šarić.
''Ako preko dana djeluju nezainteresirano, onda tijekom noći vole rovariti po tim blatnim lokvama'', dodaje Šarić.
Svaka vrsta ima svoj posebni meni. Neke se hrane jednom tjedno, a neke nekoliko puta na dan. U Zoološkom je svakoj vrsti osiguran poseban meni koji se sezonski mijenja, ljeti je to, baš kao i ljudima, uglavnom laganija hrana.
Osim što se brinu za hranu, djelatnici ujutro operu i nastambe. I to također životinjama omogući malo svježine.
''Ali oni kao i ljudi, kada sunce bude jako, životinje se ulove hlada kao i mi. I čekaju da to što prije prođe'', izjavio je Šarić.
Po vrućini i suparnici lako podijele hlad
Tijekom vrućina, životinje uglavnom štede svoju energiju, no timaritelj kaže kako kada dođu osvježenja ipak budu malo aktivniji. S timariteljem smo razgovarali dok je pripremao hladnu poslasticu za vrstu majmuna pod imenom smeđi kapucin.
''Po velikim vrućinama, čak i oni koji su si inače najveći suparnici, dopuštaju su boravak jedan kraj drugog. Najbolje rečeno, fjaka'', rekao je Šarić.
Napominje kako sladoledi dobro utječu na ponašanje kapucina, a kako nekada posjetitelji nekad pomisle da je među njima došlo do nekakvog sukoba, no timaritelji znaju da je to njihovo uobičajeno ponašanje.
Za sladolede uvijek je baza hrana koju inače jedu, obično bobičasto voće ili lubenice. Ovisno o meniju koji j za taj dan pripremljen.
''Onda se uzme dio tog voća, nasiječe se na sitne komadiće, pusti se sok u vodu i to se zajedno zaledi u čašice. Važno je da količina bude dovoljna za broj jedinki unutra, ali i da bude prilagođena vrsti. Da ju životinja može primiti, odnijeti, sakriti, razbiti ili uzeti jedan komadić'', pojasnio je timaritelj.
Ako bi se ponudilo premalo, nastao bi veliki problem. Došlo bi do tučnjave. Kapucine timaritelj već jako dobro poznaje jer do njih dolazi šest puta dnevno. Nekada kako bi im promijenio vodu, nekad kako bi ih nahranio. Po njihovom ponašanju i tome kako se odnose prema hrani, Šarić zna da li se u skupini kapucina nešto događa ili ne.
''Smeđi kapucini dijele nastambu sa nosatim rakunima. Oni su oboje iz Južne Amerike i inače dijele ambijent i u prirodi. Najaktivniji su oko 8.15 ujutro, kada je prvo hranjenje'', rekao nam je Šarić.
''Kontakt čovjeka koji radi s njima ostavlja velik dojam. Takav da se oni znaju i doći požaliti. Nekad priđe i vidiš po njemu da je tužan, da se nešto događa. Onda se snimi situaciji i postane jasno što je bilo, jesu li se potukli. A nekada i ženka s mladuncem priđe se pohvaliti. Ali to je samo na kratko i onda ode'', opisao je Šarić.
Glavni smeđi kapucin je Branko, koji je i sada prvi došao do zaleđenog voća, a potom i mladuncima dopustio da se približe. Branko je najstariji mužjak i na leđima mu fali nešto dlake, što od borbe, što od nervoze.
''Trebat će im jedno desetak minuta, pa će izvući grožđe, pa će probati gristi. Poanta je da se iskoristi to vrijeme za hranjenje, a i da to voće bude malo hladnije. Ovo im nije prvi obrok danas, što se vidi i po tome kako su smireni'', kazao je Šarić.
''Imaju oni svakakvih ideja kako doći do voća, što bi se reklo, majmunska posla'', našalio se timaritelj.
Vodenkonji se po najjačem suncu izlegnu
Afričke životinje najviše vole vrućinu, dok većina drugih gleda kako bi pobjegla od sunca.
''Gledamo na to da životinje budu rashlađene, da uvijek imaju dovoljno dostupne hrane, no ima nekad takvih temperatura koje su nenormalne za životinje neovisno s kojeg kontinenta one dolaze., Nedavno smo imali temperaturu 39 C i onda je to stvarno bježanje u hladovinu'', izjavio je Šarić.
Životinje koje vole ući u vodu i rashladiti se, oni se brzo rashlade. One životinje koje ne vole vodu, često su sakrivene u najhladnijem dijelu nastambe i koncentriraju se na disanje. Bizoni su jedni od onih koji legnu u hlad.
Šarić je istaknuo i zanimljivo ponašanje patuljastih vodenkonja. Oni obično provedu cijeli dan u vodi, a onda kad je najjače sunce iziđu na pijesak.
''Baš je smiješan, ima te male nogice i kad legne na bok, posjetitelji misle 'evo gotov je', ali nije, njemu tako paše'', s osmijehom objašnjava Šarić.
Patuljasti vodenkonji imaju dva bazena, unutarnji i vanjski. U svakom od njih je različita temperatura, jer se unutarnji bazen čisti svakodnevno i ta voda je uvijek hladnija.
Timaritelj savjetuje da je najbolje vrijeme za posjetiti Zoološki vrt ujutro i predvečer.
