Komentirajući činjenicu da je Hrvatska po broju umrlih od covida među 10 najgorih na svijetu, epidemiolog Bernard Kaić rekao je za N1 da ne treba uspoređivati podatke među zemljama jer svaka različito prati smrtnost od covida i različito registrira smrtne slučajeve. Istaknuo je da Hrvatska u odnosu na prošlu godinu ima više umrlih zato što ima više covida i oboljelih nego prošle godine u ovo vrijeme. Iako je kod omikrona smrtnost niža, broj zaraženih je velik pa je i više umrlih, kaže Kaić.
"Kod nas se pokušalo prije par mjeseci razdvojiti umrle od covida i s covidom, ali se nije uspjelo, nego i dalje u prijavama koje se dnevno objavljuju imamo i one koji su umrli od covida i s covidom, dok u drugim zemljama moguće da ne broje ove s covidom, nego isključivo ove koji su umrli od covida. Postoji definicija smrti od covida, ali nažalost je se ne možemo držati jer nemamo mogućnost za svakog pojedinačno odlučivati kako je umro", rekao je Kaić.
Govoreći o usporedbi s umrlima od covida u drugim zemljama, Kaić kaže da je takav način izvještavanja neusporediv. "Ono što je donekle usporedivo, to je ukupni broj umrlih, tzv. višak smrtnosti. Tu se nema što filozofirati, ljudi su umrli. Po višku smrtnosti mi smo negdje na sredini, na razini Europe. To je broj umrlih koji nadmašuje očekivani broj koji je postavljen na temelju višegodišnjih razdoblja. Gleda se krivulja koliko doista ljudi umire i ono što prelazi taj prag zove se višak smrtnosti. Od 2020. sve zemlje imaju višak smrtnosti", rekao je epidemiolog.
Podjednak broj preminulih cijepljenih-necijepljenih
Što se tiče umrlih od covida u Hrvatskoj, Kaić je rekao da je poznata dobna struktura te da se radi o osobama starosti 70 i više godina. "Oni su svi imali covid, neki su imali upalu pluća, a kod nekih je bio ili moždani udar, zatajenje bubrega ili srčani udar i tu je nama teško zaključiti koliko je covid tome pridonio", rekao je te dodao da neke zemlje, primjerice, osobu koja je umrla od moždanog udara, a pritom imala i covid, neće ubilježiti u statistiku, dok će u Hrvatskoj takva osoba "sigurno doći na popis umrlih od covida".
Među umrlima je odnos cijepljenih i necijepljenih pola-pola, kaže epidemiolog te dodaje da je kod cijepljenih problem što se ne vidi kada su cijepljeni pa bi se morale provesti analize kako bi se moglo vidjeti koliko su bili zaštićeni od cjepiva. "Nemamo, nažalost, dovoljno visoke stope procijepljenosti starijih osoba, oko 80 posto osoba u dobi od 70 do 79 godina primilo je barem dvije doze, a u dobi iznad 80 godina čak je nešto niži odaziv na cijepljenje, pa je tamo oko 70 posto cijepljeno", rekao je Kaić.
Na pitanje, kako neke zemlje druge zemlje nemaju velik broj umrlih od covida, Kaić kaže: "Znate kako neke zemlje to rade? Ne testiraju na covid i nitko im ne umre od covida. Oni misle da su eliminirali covid, niti obolijevaju niti umiru."
'Nije moguće znati koliki je doista broj zaraženih'
Kaić je komentirao i omikron, kojim je u Hrvatskoj zaražen velik broj ljudi. Kazao je da virus značajno mutira te mu se mijenja zaraznost, a i klinička slika. "Je li oslabio? Istina je da se smatra da omikron rjeđe izaziva teške oblike bolesti i ima nižu smrtnost nego ostale varijatne. Isto tako, unutar omikrona, ove nove podvarijante, pokazale su se zaraznijima od ranijih varijanti omikrona i to doprinosi većem širenju u populaciji, a nema zasad niti izvještaja izvana niti vidimo da izazivaju teške oblike bolesti i smrtnost. Istina je da nama raste broj bolesnih i umrlih, ali to je isključivo posljedica toga što imamo jako veliki broj zaraženih", rekao je Kaić.
Nije, kaže, moguće znati koliki je doista broj zaraženih, jer svakodnevni podaci Stožera pokazuju samo broj zaraženih koji su testirani putem PCR-a, a ne pribrajaju im se brzi antigenski ili pozitivni kućni testovi.
Što se tiče eventualnog uvođenja mjera, Kaić kaže da sve ovisi o tome koji će virus prevladati. "Ako ostanu ove varijante B.A.4 ili B.A.5, ne možemo očekivati da će doći do drastičnog porasta novooboljelih, jer će se velik broj ljudi prokužiti. Ako se ništa ne promijeni, ne očekujemo neki drastični val i najvjerojatnije ne bi neke stroge mjere došle u obzir, eventualno možda nošenje maske u zatvorenom prostoru, javnom prijevozu i slično", rekao je.
'Cjepivo štiti, ali zaštita ne traje dugo'
Govoreći o preporukama za cijepljenje, Kaić je rekao da se one svako malo revidiraju te da će ovaj tjedan izaći nova verzija. Kaić kaže da se pokazalo kako cjepivo, nažalost, ne štiti koliko smo se nadali prošle godine, ali smanjuje rizik. "Jedino što čovjek može da smanji rizik od teških oblika bolesti je cijepiti se. Nažalost, pokazalo je da zaštita koja se cijepljenjem postiže ne traje predugo, jer se vremenom zaštita gubi, a i dolaze nove podvarijante koje izbjegavaju imunosni odgovor", kaže epidemiolog.
Dodaje da bi bilo idealno docjepljivati se svakih četiri do šest mjeseci, a to nema smisla te je upitno koliko će dodatna doza dodatno štititi. "Usto se ljudi dodatno izlažu nuspojavama cjepiva. Naša preporuka je da se svatko, ako su prošla tri do četiri mjeseca od zadnje doze, docijepi jednom dozom, a kod starijih od 60 je preporučljivo da prime drugo docjepljivanje nakon prvoga i pokazalo se da ta druga doza kod njih pruža dodatnu zaštitu", kaže.
Razmišlja se o ukidanju izolacije za zaražene, ali ništa još nije odlučeno
Kaić je komentirao napise da se razmišlja o ukidanju izolacije za zaražene odnosno, potvrdio je da se o tome raspravlja, ali da još ništa nije odlučeno.
"Naravno, postoje argumenti u prilog tome da se ukine izolacija. Jedan je taj što su se svi već mogli cijepiti, tko je htio, i smanjiti rizik od zaraze, a uz omikron se veći broj ljudi zarazio, treći je što je blaži oblik bolesti, a zadnje je što tako i tako imamo velik broj zaraženih i onaj mali broj onih koje potvrdimo PCR-om i odredimo izolaciju, neće spasiti ostale, jer je ogroman broj ljudi koji zaraženi hodaju okolo", rekao je Kaić te dodao da bi i u slučaju takve odluke postojale iznimke, pa zdravstveni radnici koji rade s imunokompromitiranim bolesnicima ne bi smjeli ići na posao, kao ni oni koji rade u domovima za starije osobe.
