Blagdani su prošli, staru smo godinu pozdravili, novogodišnje odluke donijeli, pa je vrijeme da utvrdimo gdje smo danas i što očekujemo sutra. Iako je siječanj najdepresivniji mjesec u godini, ekonomski rezultati, barem na papiru – nisu takvi. U godinu dana prosječna plaća je s 1050 eura skočila na 1180 eura. Povećanje od 130 eura stvarno je lijep dar pod bor, no u odnosu na ostatak EU i dalje smo pri samom dnu.
Dobra je vijest i da smo po rastu BDP-a pri vrhu Unije, no ljudi to baš i ne osjete. Dio većih plaća "pojela" je inflacija, pogotovo cijene hrane koje su više nego u Španjolskoj ili recimo Nizozemskoj, donosi RTL Direkt.
"Meni se čini da lošije živimo. Zato što je sve užasno i prestrašno poskupilo", govori Jasna iz Zagreba. Da bolje ne živi rezolutna je i umirovljenica Vesna.
Guči je, s druge strane, zadovoljan. "Živi se najbolje što se ikad moglo. Ne može biti bolje. Premijer nam je napravio sve što se moglo dati", kaže.
U produktivnosti rada na dnu, ali sjajni u korupciji
No, struka kaže da je mogao i morao više. Motor našeg gospodarskog rasta bio je europski novac, malo toga smo napravili sami. Od famoznih reformi i smanjenja administracije i dalje ništa.
"Hrvatska ima najnižu produktivnost rada u EU uz Bugarsku koja je notorno neučinkovita. Tu nedostaje reformi od strane vladinog sektora. Vlada recimo nije nastavila s privatizacijom državnih poduzeća koja opterećuju cijelo nacionalno gospodarstvo. Previše je politike u poduzećima i općenito je previše politike u gospodarstvu", analizira stanje u Hrvatskoj ekonomski analitičar Damir Novotny.
Sjajni smo zato u korupciji, kategoriju u kojoj smo tradicionalno pri europskom vrhu. Vlada drži jak tempo, ministar gospodarstva otišao je zbog savjetnika koji je reketario medije.
"Trebalo bi, uvijek kažem, napraviti reformu pravosuđa, ali to je užasno kompliciran posao. Zapravo bi trebalo sve javne sustave u Hrvatskoj drastično protresti i isfiltrirati, od pravosuđa, zdravstva, obrazovanja. Svi ti sustavi, sve što može biti u Hrvatskoj u krizi, je u krizi. Nažalost", zaključuje politički komentator Jasmin Klarić.
Natalitet u krizi
U velikoj krizi je natalitet. Iako smo prema durexovom istraživanju u svjetskom vrhu po učestalosti spolnih odnosa, čak i onih bez zaštite, to se po broju novorođene djece ne vidi. Prošle godine rođeno je najmanje djece u 100 godina, jedva 32 tisuće. Škole su sve praznije, a paradoksalno, mjesta u vrtićima nema, potvrđuje nam jedna mlada zagrebačka obitelj.
"Trebali bi malo dići plaće, napraviti malo više vrtića. Evo ništa mi drugo ne pada na pamet", smatra Monika. I Matija se slaže da su glavni problem vrtići.
No, da ne završimo u negativnom tonu, ima i dobrih vijesti. Hrvatska je po osjećaju sigurnosti na ulicama pri vrhu Europe. Popravlja se stanje i s prometnim nesrećama - prošle godine bilo je najmanje poginulih na hrvatskim cestama u povijesti, ako se izuzme pandemijska 2020. I dalje smo lošiji od prosjeka, ali...
"Idemo prema boljem. Moramo znati da kako se vozimo i koliko se vozimo, jako malo stradavamo. Mi se ne možemo uspoređivati s daleko više razvijenim europskim državama jer oni imaju veći standard, a naravno veći standard je veća sigurnost", objašnjava prometni stručnjak Goran Husinec.
Dobar standard dakle diktira sve. Od broja mrtvih na cestama do novorođene djece u rodilištima. S obzirom na to da je sve tako jasno - političari dragi, znate što vam je činiti u 2024…
POGLEDAJTE VIDEO: Cijene stanova sve veće, a obitelj u Zadru treba štedjeti sve mjesečne prihode gotovo 18 godina da bi kupila stan
