Iako im je na upravljanje dan jedan od najvećih dragulja hrvatskoga turizma te iako su na računu imali 226 milijuna kuna – nisu se bavili očuvanjem Plitvičkih jezera, a to im je osnovna zadaća.
Ovo je najveća zamjerka državne revizije bivšoj Upravi nacionalnog parka. No i sadašnja se bori s nizom problema. U posljednjih 10 godina u krugu parka nabujali su apartmani, neusklađeni s prostornim planovima. Nije riješeno pitanje vodoopskrbe ni prometnog kaosa.
Vjerovali ili ne, tek su nedavno prestali ispuštati otpadne vode u prirodu, a napokon će krenuti i obnova hotela Plitvice te uništene i opustošene Titove vile Izvor.
Nekoliko tisuća fotografija na dan podijeli se s ovoga mjesta.
I dok društvene mreže broje lajkove, blagajna Plitivičkih jezera broji - kune. Ove godine planiraju zaraditi 187 milijuna, sljedeće, piše u planu - 15 milijuna više.
Plitvička jezera tek 2019. uvode online ulaznice
Svaki od ovih turista platio je između 100 i 250 kuna za veličanstven pogled na Veliki slap. Plitvička jezera tek 2019. uvode online ulaznice. Kažu kako bi smanjili pritisak jer u ljetnim mjesecima u Nacionalni park želi ući više od 16 tisuća posjetitelja na dan.
"Vidite, ovo je sad jedan uobičajeni dan na Plitivičkim jezerima sa znatno manjom gužvom. Sad znam da se lakše hoda nego što je to bilo prije šest godina", kaže nam ravnatelj NP Plitvička jezera Tomislav Kovačević.
No pritisak na glavni ulaz nije se smanjio. U sezoni postaje usko grlo.
"Mi znamo da je stupanj motorizacije jako narastao, broj posjetitelja je jako narastao i da danas dolazi na dan par tisuća automobila i par stotina autobusa, ali mi još uvijek ne znamo otkud su", kaže Ninoslav Dusper iz Urbanističkog instituta Hrvatske.
Stigli su sa svih strana svijeta, ali ne znamo iz kojeg smjera Hrvatske dolaze.
"Nije napravljena Prostorno-prometna studija koliko ih dolazi iz Korenice, koliko iz smjera Istre, a koliko iz Zagreba. U pet godina nismo sposobni? Da, da", kaže Dusper.
"Neregulirani promet, neriješena vodooprskrba i odvodnja otpadnih voda"
A problemi su cijela dva desetljeća ostali isti: neregulirani promet, neriješena vodooprskrba i još važnije - odvodnja otpadnih voda, govori Ninoslav Dusper, glavni autor pet godina starog Prostornog plana Plitivičkih jezera.
"A nije se ni do danas puno napravilo", kaže.
Paradoks masovnog, ovostoljetnog turizma je svuda isti: svatko od nas pomalo uništava ono čemu se divi.
"Ali mislim da je za razvoj turizma puno bitnija ona pozadina, a to je: što vi prodajete u tom turizmu. Naravno da je bitno naplatiti i što skuplje naplatiti svaki smještaj, ali ako nemate pratnju u domaćoj proizvodnji, onda se to može svesti na jednu turističku monokulturu", kaže Kovačević.
"Postoji jedna teza u hrvatskom gospodarstvu da zaštićena priroda mora biti u funkciji gospodarstva. Ja mislim da je to potpuno pogrešno, mislim da to mora biti obrnuto i zaštićena priroda - ako postoji malo i kakav negativan uticaj na nju - da se to mora spriječiti, zaustaviti", ističe bivši ravnatelj NP Plitvička jezera Anđelko Novosel.
Govori tako smijenjeni ravnatelj parka Anđelko Novosel. Njegove prognoze nisu optimistične.
"Dakle mi, onakav park koji smo mi naslijedili od naših predaka, više nećemo dati u naslijeđe budućim generacijama onako kako smo mi dobili, već potpuno izobličeno", ističe Novosel.
U mandatu bivšega ravnatelja Novosela nije se pak ulagalo u zaštitu i održavanje parka, ustanovila je Državna revizija koja je poslovanju dala uvjetno mišljenje. Iako je u tu svrhu bilo planirano 30 milijuna kuna, izvršeno je samo oko 3 milijuna. Na računu je, utvrdila je revizija bilo 226 milijuna kuna.
U odvod otpadnih voda nije bila uložena ni kuna
Ovako je to izgledalo još prošle godine. Nacionalni park koji na godinu dovodi milijune posjetitelja zarađuje stotine milijune, a u odvod otpadnih voda nije bio uložio - ni kunu. Više od 30 godina otpadne su se vode skupljale na ovome mjestu i direktno ispuštale u prirodu.
"Tamo nije baš neki prizor, ali da vidite kako je to izgledalo… Prvo, ne možete, ne možete... ono, u očima."
Pokazuje nam danas sanirano privremeno rješenje ravnatelj Parka.
"Tako da smo u parku riješili problem koji se događa otkako je Park osnovan, danas je to povijest", ističe.
Trebalo je u ovo mobilno postrojenje uložiti samo sedam milijuna kuna.
"Mi permanentno pratimo kvalitetu vode u jezerima i nema pokazatelja onečišćenja, što je zapravo dobro", kaže Kovačević.
U Hrvatskim vodama kažu će gorući problem onečišćenja površinskih i podzemnih voda riješiti sustavom aglomeracije. Stajat će 375 milijuna kuna. Pomoći će novcem Europska unija. Bit će dovršen za 4 godine. No, bez obzira na dobru perspektivu, prilično kasno.
"Ja mislim da je to sramotno", jasno će Dusper.
Sramotan je, kaže Dusper, i odnos prema vili Izvor.
"To guraju od sebe, a u međuvremenu su odnijeli oluke, mramorne stepenice, namještaj, pa čak i dva generatora", nabraja.
Vilu Izvor ili “Objekt 99”, Titovu vilu smještenu na skrovitom mjestu parka, od 1948. do 1953. gradili su zatvorenici iz Drugoga svjetskog rata. U vrijeme gradnje bila je to najskuplja rezidencija jednoga predsjednika države.
Što se moglo uništiti - uništeno je da kraja
A danas? Što se moglo uništiti - uništeno je da kraja. Što se moglo odnijeti - odneseno je.
"Pa znate, što on zna što je 500 kila? On uzme i nosi", kaže Dusper.
No, najavljeno je da će se vila uskoro obnoviti kao znanstveni centar. U obnovu ide i hotel Plitvice.
"Koji će ići prvi u obnovu i koji će ići na pet zvjezdica, da će se otvarati u osmom mjesecu. Evo to je trenutno. Imamo 18 projekata", tvrdi Kovačević.
Gradit će se intenzivno na Plitvičkim jezerima, s još neriješenim pitanjem vodoopskrbe i odvodnje.
Problem otpadnih voda eskalirao je prije dvije godine. Ekipa Potrage tada je bila na gradilištu u Plitvica Selu. A skupina veterana Domovinskog rata prosvjedovala je mjesecima zbog apartmanizacije. Tvrdili su tada da se Nacionalnom parku nanosi nepopravljiva šteta prekomjernom gradnjom i ispuštanjem septičkih jama u prirodu.
"Pa evo prošlo je dvije godine od točno 21. 6. 2017. godine", kaže Marijan Marković.
Misli da se ništa nije promijenilo.
"Stanje je pet puta gore"
"Ispuštanje fekalija u vrtače, crpljenje vode iz Plitvica, tako da stanje - ja bih bio slobodan reći - pet puta gore", dodaje.
Sporna je tada za skupinu veterana koja je prosvjedovala bila gradnja apartmana u Plitvica Selu.
"Gledajte, to su vam sprege. Bojim se institucija vlasti i ovih, nazovimo ih, biznismena koji tu imaju sve ovlasti raditi kako hoće, nitko im ništa ne može", kaže Marković.
"Grabež za novce"
"Vidi se da je krenuo grabež za novce. Vidi se da se može zaraditi. Vidi se da je to magnet za cijeli svijet, svi u Plitvice dolaze. Ogromne količine se vrte, zemlja bila jeftina ili su prodavali budzašto, razumijete, zemljišta, i sad se vidi da su pogriješili, prodavali ljudima", ističe Stipe Vuković iz eko-udruge Čuvari Korane.
Pokazivali su tada karte stare 50 godina. Na česticama na kojima nije bilo niti jedne građevine, proteklih godina narasle su apartmanske vile. Poput ove s veličanstvenim pogledom na jezero.
"Tim prostornim planom se dozvolila gradnja, posebno u smislu da su tada ti ljudi prodavali svoja zemljišta za malo novca, a oni su to, znači to je vidljivo iz aviona, da su oni znali šta rade, prodavali su za sitni novac svoja zemljišta", tvrdi Marković.
Posebno su isticali slučaj s bazenima koji niču u samom srcu Parka.
"Gore je O.K. domicilno stanovništvo koje je bilo, imaju svoje zemljište, ima svoju djecu i treba graditi u nekim gabaritima - nisko prizemlje. A kuće negdje višekatnice i nekakvih bazenčina, razumjete, koje se vraćaju, a ja tu nemam vodu... ", kaže Vuković.
Njihove je prosvjede "podebljavao" i tadašnji ravnatelj koji je upozoravao da su restorani koji se grade u tom prostoru bez riješene odvodnje - opasni.
"Mi smo bili stava da je to potpuno neprihvatljivo, no međutim i Ministarstvo turizma, a i druga resorna ministarstva su se vodila činjenicom da Park isto ima svoje restorane, ugostiteljske objekte i hotele, i onda je to zapravo ograničenje tržišnog natjecanja ako se ne dopusti privatnim poduzetnicima da otvore svoje restorane", jasno će Novosel.
Isto je selo prije 10 godina imalo 19 ležajeva. Prošle godine broj se popeo na 439. A u tom je malom mjestu noćilo prošle godine nešto manje od 35 tisuća ljudi. Više nego u, primjerice, Pučišćima na Braču.
Jedna od glasnijih teza bila je da se prije - u doba socijalizma - bolje upravljalo zaštićenim prostorom.
"Zaista se to ništa nije gradilo i nije se smjelo graditi", kaže Marković.
"Ispravak, krivog navoda: nikada nije bilo zabranjeno, mi smo drastično smanjili", dodaje Dusper.
Niknuli su pravi mali kompleksi
I dok su branitelji i tadašnja uprava u to vrijeme tvrdili da je za sve kriv Prostorni plan i da se u Plitvica Selu nikada nije gradilo, urbanisti kažu da je njihov prostorni plan zapravo restriktivan. U odnosu na plan iz 1976. godine, građevinske zone smanjene su s 320 na 240 hektara.
"Oduvijek je imalo veće građevinsko područje, mi smo ga smanjili. Plitvica Selo nikad nije imalo manje građevinskog područja nego sada", kaže Dusper.
No, mimo svih propisanih gabarita kolike kuće trebaju biti, niknuli su pravi mali kompleksi.
"Što se meni čini jest da u pojavnosti zgrade su veće nego što su planom smjele biti odobrene i neću isključiti da su gabaritno veće. Ne volim nagađati, postoje nadležne službe koje to trebaju kontrolirati", kaže Dusper.
Nadležne službe, odnosno inspekcija Ministarstva graditeljstva, pak utvrdile su da su određeni glavni projekti izrađeni protivno važećem dokumentu prostornoga uređenja, odnosno protivno Prostorom planu.
Ministarstvo je u okviru svoje nadležnosti donijelo rješenja o otklanjanju nepravilnosti utvrđenih u provedbi nadzora te je na ruke župana dostavilo prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
"Oni objekti koji su započeti, oni se završavaju, ali nema velike navale novih objekata, što je zapravo za nas jako dobra vijest", kaže Kovačević.
Proveden je i kontrolni nadzor, potvrđuju nam iz Ministarstva graditeljstva. Odgovaraju nam da je utvrđeno da su u županiji provedene potrebne mjere te da se više ne izdaju dozvole na način utvrđen nadzorom iz 2017.
Tada je reporteru Potrage župan Darko Milinović tvrdio kako nisu utvrđeni veći propusti.
"Kuća je trebala biti 100 kvadrata, ona je 105 kvadrata, ajmo reći. U tom smislu su bile pogreške, nikako u ovom drugom smislu. To je to."
"Naravno, ja mislim da je gradnja i apartmanizacija koja je proteklih osam godina opterećivala Plitvička jezera, da je ona sada usporena i da je zapravo cijeli taj problem nekako stavljen pod kontrolu", kaže Kovačević.
U Ličko-senjskoj županji kažu da je od prošle godine do danas izdano 11 dozvola za novogradnje sa sobama za iznajmljivanje.
U Plitvica Selu izdana je samo jedna građevinska dozvola za rekonstrukciju stambene građevine. Jer, neslužbeno nam kažu: nema više slobodnih parcela.
