Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u utorak je ustvrdilo da je dvoipogodišnja istraga protiv Ivice Todorića i njegovih suoptuženika za izvlačenje više od 1,24 milijarde kuna iz Agrokora najsloženiji slučaj gospodarskog kriminaliteta do sada vođen u Hrvatskoj.
Ne navodeći imena optuženika državno odvjetništvo je izvijestilo da je prvookrivljenom Todoriću na štetu Agrokora, uz pomoć ostalih, pribavljena protupravna imovinska korist od 923 milijuna kuna, a nizozemskom trgovačkom društvu od 320,7 milijuna kuna.
Uz Todorića i sinove Ivana i Antu istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.
Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.
Neosnovana isplata dividente nakon lažnih financijskih rezultata
U opsežnom priopćenju tužiteljstvo navodi da optužene u prvoj točki optužnice tereti da su lažno prikazivali financijski rezultat i položaj Agrokora boljim od stvarnog i neosnovano isplaćivali dividendu na štetu tvrtke.
"Time su prvookrivljeniku pribavili znatnu nepripadnu materijalnu dobit u iznosu od 306.488.000 kuna, a nizozemskom trgovačkom društvu u iznosu od 320.720.000 kuna", oštetivši Agrokor za 627.208.000 kuna. Obmanjujući "opću i gospodarsku javnost" optuženi su lažno prikazivali poslovne rezultate i značajnu akumuliranu dobit iz koje je neosnovano isplaćivana dividenda.
Osim toga, optuženi su prikrivali potraživanja Agrokora prema Todoriću, zatim dugovanja Agrokora prema bankama i drugim tvrtkama, kao i istovremeno lažno prikazivali iznos ključnih pokazatelja financijskog položaja društva.
"U svakom od navedenih elemenata financijskog izvještavanja, nesrazmjer između objavljenog u godišnjim financijskim izvješćima A. d.d. za 2006-2015. i stvarnog stanja, mjerljiv je u milijardama kuna", ističe tužiteljstvo.
Prikrivali Agrokorova potraživanja prema Todoriću, ali i obveza prema drugima
Nadalje, okrivljene terete se da su od 2010. prikrivali obveze Agrokra prema bankama i drugim trgovačkim društvima, kao i potraživanja Agrokora prema Todoriću.
Uslijed neosnovanog prijeboja, navodi državno odvjetništvo, nisu prikazani Todorićevi privatni troškovi koje je platio Agrokor kumulirano od 2011. do 2014. u iznosu od najmanje 55,6 milijuna kuna, a u bilanci nisu prikazane obveze Agrokora prema bankama i drugim tvrtkama.
Također, od sredine prosinca 2016. do kraja ožujka 2017. kako bi prikrili navedenu knjigovodstvenu manipulaciju i lažiranje bilance potpisali su Sporazum o snošenju mogućih negativnih efekata projekta IPO Agrokor kojim je Todorić preuzeo obvezu nadoknaditi troškove i obveze Agrokora nastale u postupku pokrenute inicijalne ponude dionica, "koje obveze se oslobađa ukoliko projekt ne bude realiziran".
Istovremeno, potpisali su i Sporazum o raskidu s datumom 14. prosinca 2016. kojim su utvrdili da do realizacije projekta inicijalne ponude dionica nije došlo, niti će ikada doći i oslobađaju Todorića naknade nastalih troškova i obveza.
U pogledu prikrivanja dugovanja optužene tužiteljstvo sumnjiči i da nisu prikazali i dodatne obveze Agrokora prema bankama prikrivene na druge načine.
"Također, okrivljenici se terete da su od 2010. nadalje lažirali podatke i u izvještaju o novčanom tijeku. Na taj su način obmanuli korisnike godišnjeg financijskih izvješća tog trgovačkog društva u pogledu likvidnosti i solventnosti".
Agrokorov novac Todorić navodno trošio na dionice, Kulmerove dvore i privatni luksuz
Drugom točkom optužnice stavlja im se na teret da su Todoriću omogućili da bez ulaganja svog novca kupi 12.811 povlaštenih dionica Agrokora od EBRD-a, za 100 milijuna eura. Taj je novac, za koji su osumnjičenici navodno znali da ga Todorić neće vratiti, pribavljen zaduživanjem Agrokora i kreditnim aranžmanima putem poslovnih partnera, a kredite je vraćao Agrokor.
Treća točka odnosi se na razdoblje od kraja 2012. pa do 3. siječnja 2013. kada je Todorić kao predsjednik uprave, bez odluke nadzornog odbora, osigurao uplatu Agrokorovih 122,8 miljuna kuna, za koje se tvrtka kreditno zadužila, na svoj račun.
Tim je novcem Todorić navodno podmirio osobni kredit prema banci kojim su od Agrokora, kako se neslužbeno doznaje, kupljeni Kulmerovi dvori u kojem živi.
Novcem Agrokora i njegove tvrtke u švicarskom Zugu Todorić je, prema četvrtoj točki optužnice, plaćao troškove "uređenja nekretnine u Zagrebu, troškova kupovine odjeće, modnih dodataka, oružja, ljetovanja, zimovanja, safari putovanja te prepariranja životinja i drugih troškova", čime je tvrtku navodno oštetio za dodatnih 109,4 milijuna kuna.
U optužnici tužiteljstvo predlaže da se Todoriću uz jamstvo od 7,5 milijuna kuna u gotovini, produlje mjere opreza koje su mu određene kada je pušten iz istražnog zatvora gdje je bio nakon izručenja iz Velike Britanije.
Tužiteljstvo traži da Todorić bez posebnog odobrenja ne napušta Zagreb
Tako bi i dalje bio dužan boraviti na prijavljenoj adresi i bez odobrenja ne bi smio napuštati Zagreb. Do pravomoćnosti ili izvršnosti presude Todoriću bi, po prijedlogu tužiteljstva, bila oduzeta i putovnica.
Tužiteljstvo je izvijestilo i da je istraga u ovom slučaju trajala više od dvije i pol godine zbog "izuzetne složenosti materije, obimne dokumentacije i potrebe provođenja brojnih dokaznih radnji koje su uključivale i međunarodnu pravnu pomoć i pravosudnu suradnju".
Podsjećaju i da je za Todorićem, koji je pobjegao u London, bio izdan europski uhidbeni nalog te da su u spis koji ima 82.847 stranica prikupljena brojna financijska izvješća, poslovne knjige, elektronička pošta i ostala dokumentacija Agrokora njegovih ovisnih društava, dioničara, poslovnih partnera, banaka, revizora, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i drugih osoba.
Dodaju da je vještačenje povjereno poljskoj revizorskoj kući jer su "neke domaće revizorske tvrtke odbile prihvatiti vještačenje jer prema njihovim izjavama nemaju potrebne kapacitete dok su neke bile u potencijalnom sukobu interesa". Troškovi vještačenja i prevođenja pribavljene poslovne dokumentacije iznosili su gotovo 11,5 milijuna kuna.
"Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu suzdržat će se od davanja izjava i intervjua, odgovaranja na moguće komentare okrivljenika i branitelja, s obzirom da optužnica nije potvrđena. Sve navedeno u optužnici, bit će predmet razmatranja nadležnog sudskog vijeća", zaključuju u priopćenju.
