Nakon što su raspisani unutarstranački izbori u HDZ-u po principu "jedan član - jedan glas", postavljeno je pitanje ima li stranka zaista 211.000 članova? To je utvrđeni broj članova koji ima pravo glasa, pa je "oporbeni" gradonačelnik Vukovara Ivan Penava zaključio kako HDZ nema toliko članova jer je teško skupiti 10.500 potpisa za kandidaturu predsjednika i 6340 za kandidaturu potpredsjednika stranke.
Glavni tajnik stranke i predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković odmah mu je odgovorio kako je taj broj definiran stranačkim statutom i izbornim pravilnicima te da su pravila takva kakva jesu. No, gledajući financije HDZ-a, lako bi se mogao zaključiti kako je taj broj članova netočan.
Mizerija od članarine
Naime, u financijskom izvješću za 2018. godinu stoji da je HDZ prikupio 7,6 milijuna kuna od članarina, doznaje 24sata. To je napredak u odnosu na ranija razdoblja, ali računica kaže kako svaki član HDZ-a godišnje na ime članarine stranci uplati 36 kuna, ili još bizarnije, tri kune mjesečno.
Stranačka pravila, pak, kažu da svi HDZ-ovi dužnosnici moraju uplaćivati pet posto od plaće. Tako premijer i predsjednik stranke Andrej Plenković mjesečno treba uplatiti 1100 kuna. Svaki bi saborski zastupnik, s obzirom na plaću od 15.000 kuna, stranci kroz članarinu trebao dotirati oko 750 kuna. S obzirom na to da u Saboru HDZ ima 55 zastupnika, ispada da oni stranci godišnje kroz članarine osiguravaju oko pola milijuna kuna. A gdje su još svi ministri, ravnatelji, direktori u državnim i lokalnim poduzećima, gradonačelnici, načelnici, njihovi zamjenici? Ako oni redovito uplaćuju pet posto svoje plaće, HDZ bi trebao plivati u novcu.
Uz visoke dužnosnike, stranačkim je pravilima propisano da svaki zaposleni ili umirovljeni član HDZ-a s prihodima višima od 3000 kuna treba uplatiti 10 kuna mjesečno za članarinu. Oni s nižim iznosom plaće ili mirovine uplaćuju po pet kuna. Plaćanja su oslobođeni jedino nezaposleni, đaci i studenti, no logično je zaključiti kako su te tri skupine manjina u HDZ-ovoj stranačkoj mašineriji.
Ovise o 'državnim jaslama'
No, svi ti članovi uplate samo tri kune mjesečno u HDZ-ovu blagajnu. Da uplate 10 kuna, kolika je članarina za zaposlene i umirovljene s prihodima višima od 3000 kuna, HDZ bi u svojim financijskim izvještajima pod rubrikom "Prihodi od članarina" bilježio 25,3 milijuna kuna, što je trostruko više od onoga što sada bilježi.
No, na ruku HDZ-u idu zakoni, čijim se propisima novac iz državnog i lokalnih proračuna raspodjeljuje razmjerno broju zastupnika. To je javni novac, prikupljen od građana kroz poreze, prireze i druga davanja, koji čini glavninu prihoda HDZ-a, ali i drugih stranaka. No, HDZ ima najviše saborskih zastupnika i najviše vijećnika u lokalnoj i regionalnoj upravi, pa time i najviše novca - čak 34 milijuna kuna. To čini 80 posto njihovih godišnjih prihoda. Država im na godinu isplaćuje 20,3, a lokalne zajednice 13,7 milijuna kuna.
Tako ispada da HDZ-ovi članovi u blagajnu stranke mjesečno uplate tri kune, a svi ostali, koji nisu članovi stranke čak 2883 kune! Osim toga, paradoksalno je i to što na unutarstranačkim izborima nije zabranjeno glasati neplatišama, odnosno onim članovima koji ne plaćaju članarinu.
