Nalazimo se u Kutjevačkom kraju koji ima dugu vinarsku tradiciju izvrsnosti. Valja se zapitati - može li se na prvu uopće raspoznati pravo kvalitetno vino od lažnoga?
Pravi stručnjaci znaju razliku. Jedna od najnagrađivanijih hrvatskih graševina mora biti zlatno-žuto-zelene boje, miris i okus moraju biti vinogradarska breskva i divlja kruška - i onda je to vino "okej".
A što kada vino nije okej i kada u sebi ima stvari koje ne bi trebalo imati objasnio nam je vinar Branko Mihalj.
"To je veliki problem koji traje već jedno 30 godina. Sad su inspektori slučajno našli to na policama, no Hrvatska, bez obzira nato što je članica Europske unije, mora naći način da spriječi ulaz patvorenih vina, kao i onih vina koje ne zaslužuju nositi ime graševina", kaže Mihalj.
Govori kako je to najčešća hrvatska sorta, a da svi dugo govore kako je najbolja upravo - u Kutjevu. "Vjerojatno je i podrijetlom iz ovih krajeva", dodaje.
Vinar kaže kako ovaj način uvoza, koji već dugo traje preko raznih lanaca, uništava tu najčešću hrvatsku sortu.
"Treba uvesti carine. Bez obzira što smo dio Europske unije i što je došlo iz nama dragih susjednih zemalja… Sigurno nisu krivi vinari tih zemalja već trgovci koji su htjeli prodati nešto što nije dobro, i na neki način otrovati ljude", kazuje naš sugovornik.
Naime, saharoza koja se nalazi u vinu je napravljena od taloga zajedno s vodom i to nikako nije isto kao i glukoza, govori Mihalj.
"Zbog toga mi imamo institute, odnosno Zavod za vinarstvo, koji mora provjeriti svako naše vino koje ide na tržište. Svi bi trebali proći provjeru. Trebali bi dići ljestvicu da ta naša graševina, odnosno sva ostala hrvatska vina budu zaštićena i da bolje žive i vinogradari, i vinari", kazuje.
A kakve sve provjere mora proći graševina - da bi došla na tržište? Proces kreće od same sadnje vinograda.
"Već tu smo u nekakvoj kontroli hrvatskog vinarstva i samih udruga. Mi kao Udruga kutjevačkih vinara smo možda jedna od najozbiljnijih u svijetu, u Hrvatskoj sigurno. I onda poslije, kod same zaštite vina koje ide na prodaju, ono mora proći i organoleptičku i kemijsku analizu - i nema šanse da će bilo koje vino koje ima saharoze ili koje je patvoreno ući na tržište", kaže Mihalj.
To vino ne smije imati vodu i šećer koji nisu iz grožđa, no još je jedna zanimljivost - od nje se ne smije ni raditi gemišt!
"Ovi moji koji dođu ovdje za svetog Vinka kad počne vinogradarska godina, ja uvijek kažem, malo iz štosa ali mislim tako - gemišt je sramota, a pivo je nekultura. Pozdrav iz Kutjeva!", zaključuje.
