Jasna s kolegicama dnevno napravi dvije i pol tisuće kolača. Godinama je radila za neredoviti minimalac, ali nije dala otkaz. Vjernost firmi se isplatila pa danas ima slatke brige - kako potrošiti 26 tisuća kuna.
"Ugodno nas je iznenadilo kada smo jučer dobili vijest da je sjela isplata zadnjeg duga, evo u današnje vrijeme rijetko tko dobiva dug", šefica slastičarstva u hotelskoj kući radosna je Jasna Visković.
Agonija je trajala godinama, prodana je polovina od 16 hotela, ali uzalud. 2010. proglašen je stečaj.
Od 1997. do 2010. u Jadranu je napravljen dug od 709 milijuna kuna. U 4669 dana, koliko je bio blokiran račun tvrtke, promijenilo se desetak Uprava, ali nitko nikada nije odgovarao za propast tvrtke.
Tipično hrvatski! Ali onda slijedi manje tipična domaća priča o uspjehu. Napravljen je dobar plan i stečaj je okončan početkom 2014. Počelo je podmirivanje vrtoglavih dugova. Samo za plaće radnika izosili su 70 milijuna kuna.
"Nama je nakon stečajnog postupka Trgovački sud odredio da pola od tog novca isplatimo radnicima u gotovini kroz pet godina od zaključenja stečajnog postupka. Mi smo nakon stečaja posložili poslovanje Jadrana na jedan stabilan način koji nam je omogućio da taj dug isplatimo u dvije I pol godine", otkriva predsjednik Uprave Jadran Crikvenica Dino Manestar.
Jučer, umjesto krajem 2018., novac je sjeo na račune 890 bivših i sadašnjih radnika. Pola u gotovini, pola u dionicama.
"Sretni smo naravno, moj ukupan dug je bio oko 50 tisuća kuna, prije stečaja smo dobivali plaću svaka dva-tri mjeseca", kaže recepcionerka Antonija Pešević.
Nakon stečaja, s 40 milijuna kuna dva su hotela dignuta na četiri zvjezdice. Imaju osam hotela, dva autokampa I turističko naselje. Obnovit će ih u idućih pet godina i to s 300 milijuna kuna.
"Jadran je uvijek bio motor turističkog razvoja rivijere Crikvenica, evo sad u zadnje vrijeme to ponovno počinje biti. Nas kao destinaciju jako raduje dizanje kvalitete objekata Jadrana, dizanje zvjezdica i to sigurno znači promjenu strukture gostiju", kaže direktorica Turističke zajednice Crikvenice Marijana Biondić.
To znači da će već iduće godine ovamo dolaziti turisti dubljeg džepa. I to je ono što treba hrvatski turizam, odnosno državna blagajna.
