Prvog dana 2023. godine, šefica EK-a Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenković zajedno sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar susreli su se na Bregani kako bi obilježili članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru.
Schengen je za nas, ali i ostale Europljane, na neki način značio slobodu, a s tim su danom nestale granice između Hrvatske i ostatka Europe. Deset mjeseci kasnije, granice se vraćaju. Naime, slovenska će vlada danas odlučiti o uvođenju kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, potvrđeno je u srijedu navečer za N1 Slovenija, a o čemu je ministar već obavijestio hrvatske i mađarske kolege.
Ponovni nadzor uveden i ranije
Kako je uopće moguće da zemlje unutar šengenskog područja ponovo uspostave nadzor granica?
POGLEDAJTE VIDEO: Ubojstvo u Bruxsellesu, napadi na sinagogu u Berlinu, prijetnje bombama. Europom se širi strah od terorizma.
Nije ovo prvi puta. Zadnji primjer datira iz 2020., kada je u kontekstu pandemije bolesti covid-19 nekoliko država članica EU-a odlučilo između 2020. i 2022. ponovno uvesti nadzor unutarnjih granica.
Nadzor je ponovno uveden između ostalog i 2015., nakon terorističkih napada ili povećanja priljeva migranata u EU, a ista priča, kako stvari stoje, događa se i sada.
Ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica trebalo bi primjenjivati tek kao krajnju mjeru, a zakonikom o šengenskim granicama državama članicama omogućuje se da u iznimnim okolnostima, kada je ugroženo sveukupno funkcioniranje šengenskog područja, ponovno uvedu nadzor određenih unutarnjih granica.
U takvim situacijama, koja se odnosi na "iznimne okolnosti“, Vijeće može preporučiti da jedna ili više država članica ponovno uvedu nadzor granica na temelju prijedloga Europske komisije. Dakle, uvođenje kontrola u slučaju iznimnih okolnosti mora odobriti Vijeće.
No, postoje i situacije, kao primjerice ova sada, u kojima Vijeće ne treba odobriti uspostavljanje ponovnog nadzora. Zakonikom o šengenskim granicama također se predviđa da države članice mogu uvesti privremeni nadzor granica kako bi odgovorile na ozbiljnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.
U tom slučaju, dotična država članica o svojim namjerama mora obavijestiti Komisiju i druge države članice, i to najmanje četiri tjedna prije uvođenja kontrola odnosno u kraćem razdoblju ako okolnosti nisu unaprijed poznate.
U tom slučaju, mora se poštivati načelo proporcionalnosti. Trajanje takvog privremenog ponovnog uvođenja granične kontrole na unutarnjim granicama vremenski je ograničeno, ovisno o pravnoj osnovi na koju se poziva država članica koja uvodi takvu graničnu kontrolu.
EU ne može zabraniti uvođenje nadzora
Iako je nama trenutno u fokusu Slovenija koja diže granice prema nama, zapravo je niz zemalja uveo granične kontrole. Osim susjedne Slovenije i Italije, to je napravila i Austrija na granici s Češkom, a kao razlog navode visoki migracijski pritisak, ekstenzivna sekundarna migracija te povećanje trgovine ljudima duž ilegalnih migracijskih ruta.
Njemačka je, primjerice, ponovo uspostavila nadzor kopnene granice do 25.listopada 2023. godine s Poljskom, Češkom i Švicarskom, a kao razlog navode migracijsku situaciju istočnomediteranskom rutom, balkanskom regijom i istočnom rutom te povećanje krijumčarenja ljudi.
Puno rigorozniji su na granici s Austrijom, gdje planiraju idućih godinu dana nadzirati granicu i to zbog porasta neregularnih migracija, ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, sigurnosne situacije koju su pogoršale terorističke skupine na Bliskom istoku, pritiska na sustav prihvata azilanata te povećanja krijumčarenja ljudi.
Nadzor granice vršit će i Austrija, ali i Češka, Poljska, Slovačka. Švedska, Norveška, Francuska te Danska. U svakom slučaju, Slovenci niti su prvi, a niti su jedini koji su uspostavili nova-stara pravila.
Inače, ponovno uvođenje granične kontrole prerogativ je država članica. Komisija može izdati mišljenje o nužnosti mjere i njezinoj razmjernosti, ali ne može je ukinuti, odnosno staviti veto na odluku države članice o ponovnom uvođenju granične kontrole.
