Bivši saborski zastupnik Ivan Pernar oglasio se u srijedu na TikToku o uvođenju eura i poskupljenjima.
"Govorili su vam, kad se uvede euro, da neće sve poskupjeti. To su vam govorili, mediji. Postavlja se pitanje, pa je li moguće da su mediji opet lagali? Je li moguće da je bila propagandna kampanja da vas se uvjeri u laž? Da pristanete na nešto što nije u vašem interesu?", rekao je uvodno u svom videu Pernar.
Istina je, mediji su govorili da će poskupljenja, ako ih bude, biti minimalna. Doduše, nisu oni sami to govorili već su prenosili izjave svojih sugovornika, koji su takve stvari kompetentni prognozirati, a koji su na uporna novinarska pitanja o riziku poskupljenja radi uvođenja eura redovito slali umirujuće poruke.
Pa, prisjetimo se nekih od tih sugovornika.
Boris 'copy paste' Vujčić
U rujnu 2021., odgovarajući na pitanje kolika je opasnost od povećanja cijena zbog zaokruživanja, guverner HNB-a Boris Vujčić, je izjavio:
"Najlakše je gledati iskustvo drugih. Kad njih gledamo onda imamo prosječnu stopu inflacije koja je porasla za 0,24 posto, međutim to je bilo vrlo nejednako ovisno o proizvodu."
Guvernera u tom stavu nije pokolebao ni rast inflacije potkraj 2021. pa je tako u prosincu te godine pojasnio da nije uvođenje eura krivac za poskupljenje već su to neki drugi razlozi:
"Prvi je rast cijena energije, koji je zaslužan za oko polovicu rasta inflacije, a drugi su prehrambeni proizvodi. Tu ima više razloga, neki su domaći, bile su loše meteorološke prilike, kao i porast uvoznih cijena."
Da inflacija i euro nemaju veze jedno s drugim, ponovio je guverner skepticima i u svibnju 2022., nakon što je rat u Ukrajini ušao u svoj treći mjesec, a ubrzanje inflacije nekako se nezgodno poklopilo s objavom službenog tečaja konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Narodnim novinama. Odgovarajući tada novinarima na pitanje o zaokruživanju cijena radi uvođenja eura, rekao je:
"Jedna stvar je zaokruživanje cijene koje može dovesti do nekog malog povećanja, a druga stvar je ako netko povećava cijenu za 20 posto. To nije etično. Mi ćemo isto tako, ne HNB nego Ministarstvo gospodarstva, tražiti trgovce da se priključe onome što će biti objavljeno kao etički kodeks i da se ponašaju u okviru etičkog kodeksa, da ne koriste sam prelazak iz kune u euro da bi povećali cijene."
Ponovio je Vujčić strpljivo i mjesec dana kasnije da uvođenje eura neće znatno povećati cijene, jer je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito hrane i telekomunikacija:
“Razina cijena u Hrvatskoj u svim je prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok nam je razina dohotka usporediva sa zemljama koje su uvodile euro.”
U listopadu 2022. pak, Vujčić je citirao samoga sebe iz rujna 2019. godine, neokrznut činjenicama da su se u međuvremenu dogodili rat i dvoznamenkasta inflacija. Tako je ponovio da će cijene zbog uvođenja eura rasti, ali ne bitno:
"Imamo iskustvo 19 drugih zemalja koje su prije nas uvele euro, a imamo sada nažalost i iskustvo s inflacijom koja je velika bez obzira na euro. Očito je da inflacija ne ovisi prvenstveno o euru; uz inflaciju od 12 posto, znači nekakvih 0,2 do 0,4 posto, koliko očekujemo da će biti utjecaj na cijene zbog samog uvođenja zaokruživanja cijena. To nije značajan doprinos stopi inflacije", izjavio je tada novinarima.
Kako je ponavljanje majka znanja, podsjetio je guverner i mjesec dana kasnije, u studenom 2022., da bezveze paničarimo:
“Učinak uvođenja eura će u odnosu na sadašnju stopu inflacije biti mali. Doista 0,2 do 0,4 posto. No percepcija je uvijek viša, ali je viša i percepcija inflacije nego što ona doista jest. Dobar dio te percepcije proizlazi zato što su ljudi fokusirani na mali broj proizvoda niže vrijednosti. Oni se svakodnevno koriste i ti proizvodi postotno najviše rastu u cijeni”, rekao je guverner tada.
Zdravko 'svi zajedno' Marić
“Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u prvoj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda”, objasnio je vezano uz temu uvođenja eura u siječnju 2022. tadašnji ministar financija Zdravko Marić, dodajući da će se aktivirati 'niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena'.
“Trebamo učiniti sve, svi zajedno – mediji, opća javnost i mi kao nositelji ovog cijelog procesa, da ne bude neopravdanog podizanja cijena, odnosno da ga bude u najmanjoj mogućoj mjeri. Kolokvijalno rečeno, da 'lovci u mutnom' ovaj put ne love”, poručio je Marić i u lipnju 2022., neposredno prije nego što je podnio ostavku.
Istaknuo je tada i da će Državni inspektorat reagirati ne sve koji budu pokušali 'loviti u mutnom' i zaokruživati cijene na više.
Marko 'tako je i drugima' Primorac
Dotaknuo se u nekoliko navrata potencijalnog 'divljeg zaokruživanja cijena' i njegov nasljednik, Marko Primorac pa je tako u rujnu prošle godine poručio kako 'trenutna inflacija nema veze s uvođenjem eura'.
"Rast cijena u drugim zemljama nakon uvođenja eura bio je prosječno od 0,2 do 0,4 posto, što nije značajno", rekao je Primorac tada, baš kao i guverner Vujčić toliko puta prije njega, a ponovio je to i na samom početku ove godine, kada je naglasio da inflatorni pritisci nemaju veze s uvođenjem eura.
"Hrvatska se danas suočava sa značajnim inflatornim pritiscima, međutim s takvim se inflatornim pritiscima još gorim suočavaju i druge članice Europske unije", rekao je ministar.
Andrej 'optimist' Plenković
Umirivao je građane i premijer Andrej Plenković koji se ovih dana oštro obrušio na trgovce koji su drsko pomrsili njegove optimistične prognoze.
Neznatno poskupljenje radi konverzije od 0,23 posto i on je najavio je još u veljači 2019. kada je očekivao da će, primjerice, kava poskupjeti za oko dvije lipe. Vjerovao je tada da bi 'eventualni potrošački rast cijena čak imao i manji utjecaj na dobra i usluge koja kupuju naši građani s nižim dohotkom.'
I u svibnju 2022. premijer je ostao optimističan, unatoč galopirajućoj inflaciji i ratnim razaranjima u Ukrajini, pa je tako rekao da će fiksiranje tečaja i dvojno iskazivanje cijena omogućiti prevenciju 'lova u mutnom' prilikom zaokruživanja cijena:
"Ministarstvo poljoprivrede prati situaciju da cijene ne rastu na štetu građana i poljoprivrede i očekujem visok stupanj ozbiljnosti. Ako netko lovi u mutnom i neopravdano podiže cijene, bit će na crnoj listi i to će biti objavljeno", zaprijetio je već tada premijer.
Ponovio je mjesec dana kasnije da bi prilikom prelaska na euro najveća zaštita od skoka cijena trebala biti poštenje. Istaknuo je pritom da monitoring udruga za zaštitu potrošača, Ministarstva gospodarstva, HGK i HUP-a, kao i medija, treba biti detaljan, precizan i oštar kako u razdoblju zamjene kune eurom ne bi došlo do neopravdanog povećavanja cijena.
U kolovozu 2022. tvrdio je pak da će rast cijena zbog uvođenja eura biti zanemariv i ponovio već dobro poznate brojke:
"Uvodimo euro u specifičnom trenutku, to treba imati na umu, sve je veća inflacija u svim zemljama članicama, ali suprotno nekim tvrdnjama iskustvo pokazuje da je rast cijena u zemljama koje su uvele euro bio jednokratan i minimalan, između 0,2 i 0,3 postotna boda, što je zanemarivo u sadašnjim stopama inflacije", rekao je Plenković.
Optimizam ga je držao i u studenome 2022. iako je polako počeo uvažavati argument da je Hrvatska jedina članica eurozone koja novu valutu prihvaća u vrijeme rekordne inflacije:
"Kada je riječ o riziku od rasta cijena, komparativno gledano to se do sada, zbog eura, nije događalo u drugim državama članicama koje su ulazile. Prema tim iskustvima, taj rizik je sveden na minimum. Ono što je naša specifičnost je što se događa u kontekstu inflacije koja nije vezana uz euro, nego uz druge okolnosti. Zato su u ovom kontekstu posebno važne mjere koje smo poduzimali s više paketa koji su antiinflatornoga karaktera", rekao je Plenković uoči uvođenja eura.
Valdis 'ne živim ovdje' Dombrovskis
Da ne bi bilo kako su samo domaći sugovornici bili u nenamjernoj zabludi, o zanemarivim poskupljenjima radi uvođenja eura govorio je i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis kada je preko hrvatskih novinara u prosincu 2022. hrvatskim građanima poručio da bi cijene mogle porasti 'jednokratno i neznatno':
"Iskustvo zemalja koje su se zadnje pridružile euru pokazuje da postoji jednokratni učinak na povećanje cijena koji se kreće između 0,1 do 0,3 postotna boda", rekao je tada Dombrovskis.
I dok gospodina Dombrovskog ne možemo kriviti što vjerojatno nije upućen u hrvatske prilike jer ne živi ovdje, pa se zato poziva na neznatna poskupljenja iz mirnodopskih razdoblja, gotovo je nevjerojatno da dvoznamenkasta inflacija, rat u Ukrajini i već dobro poznate divljajuće cijene hrane i energenata nisu pokolebale u stavovima guvernera HNB-a, premijera i resorne ministre koji žive u Hrvatskoj, zemlji u kojoj su - uz iznimku tristotinjak tvrtki koje su prokazane radi ekstraprofita - poslovni subjekti toliko opustošeni rastućim troškovima i posljedičnim gubicima da će vjerojatno gledati svaku priliku kako kompenzirati nastalu štetu, pa zašto ne i kroz promjenu valute?
Svijet bez ružičastih naočala
Doduše, jedan čovjek na opasnost od toga upozorio još u svibnju 2022. Bio je to ekonomski stručnjak mr. sc. Ivan Jelčić sa Sveučilišta u Dubrovniku koji je, čini se, jedini uspio brojke odvojiti od stvarnosti kada je rekao:
"Mislim da tehnički ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja zbog eura, ali uvijek postoje osobe, tvrtke, uslužne djelatnosti koje će iskoristiti priliku da svoje proizvode i usluge malo poskupe. (…) Mislim da se neće tolika razlika prilikom promjene eura vidjeti, primjerice, u butizi kod određenih proizvoda, ali će se moći osjetiti u raznim uslužnim djelatnostima od kafića, restorana do frizera gdje će biti zaokruživanja.
Ako sada plaćam šišanje 50 kuna, kad bi se to preračunalo u šest ili sedam i pol eura, očekujem da će možda reći ‘daj osam ili čak 10 eura’. Tu ćemo vjerojatno, kad budemo gledali poskupljenja, trebati obratiti pažnju. U butigu idete svaki dan pa znate koliko što košta, ali ako idete na šišanje jednom u dva mjeseca ili u kozmetičarke, lakše ćete primijetiti poskupljenje. Opet je tu pitanje tržišta – jeste li spremni ostati u iste frizerke za pet eura više ili ćete tražiti nekoga tko nije toliko poskupio. Pitanje je hoće li kupci kazniti ili nagraditi one koji su htjeli zaraditi na njima puno više", rekao je ekonomski stručnjak.
Hrvatski 'nismo zadovoljni' građani
Da stvarnosti objektivno gledaju u oči i hrvatski građani, potvrdila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, koja je potkraj studenoga 2022. u Zagrebu predstavila rezultate istraživanja o stavovima građana prema uvođenju eura. Borzan je tom prilikom kazala da čak 74,9 posto građana smatra kako je zbog uvođenja eura došlo do poskupljenja, a da gotovo isti postotak građana (74,2) smatra kako Vlada nije napravila dovoljno kako bi se poskupljenja izbjegla.
Razotkrila je Borzan i da su građani već tada jasno poručili kako je njih 42,8 posto primijetilo nepravilnosti kod dvojnog iskazivanja cijena, ali 56,4 posto ne zna kome prijaviti takve nepravilnosti. Podsjećamo, informativna kampanja o uvođenju eura krenula je u istom mjesecu kada je objavljeno ovo istraživanje i svega mjesec dana prije uvođenja nove valute.
Ogromnih 90 posto građana već je tada izjavilo, kazala je Borzan, kako smatraju da oni koji varaju na konverziji u euro trebaju biti stavljeni na javnu crnu listu kakva je postojala u Sloveniji. Lista je to koju je 2022. najavio i guverner Vujčić.
Guvernerov poučak
Na kraju, ostaje nam valjda samo pretpostaviti da su svi učinili sve što su mogli kako bi uvođenje eura proteklo bezbolno, sukladno načelu poštenja i zakonu te u razumnom vremenskom roku unatoč nezgodnim okolnostima te da je naprosto problem u hrvatskom mentalitetu. Pa kad je već tako, valja nam se prisjetiti i guvernerovog savjeta iz svibnja prošle godine, što učiniti ako dođe do divljanja cijena radi drskog zaokruživanja cijena:
"Ako vam netko pokuša to napraviti nemojte kupovati na njega. Najteža kazna je za svakoga prodavača kad izgubi promet. Kad izgubi promet, on gubi prihode. Ne smijemo dopustiti da rade budale od nas."
Pa, zaokružimo sve ovo citatom čovjeka s početka priče koji je, kako sam kaže, na sve ovo dugo upozoravao: 'Ali, tko šljivi ludog Pernara, imate vi Plenkovića i HDZ koji vam govori istinu, koji vam želi najbolje za vas (…) pa škvadro, uživajte, pozdrav veliki.'
