S pandemijom koronavirusa borimo se već gotovo dvije godine, a aktualno stanje u našoj zemlji govori nam da cijela ova mučna priča još nije ni blizu svoga kraja. Jučerašnja brojka od 4571 novozaraženog druga je najgora brojka od početka pandemije. Više smo imali samo 10. prosinca 2020. - i to 4620. Po broju umrlih zasad ipak stojimo nešto bolje nego u proteklim valovima, iako i u tom segmentu rastemo pa smo tako prekjučer imali 30, a jučer 26 preminulih.
Najviše umrlih zabilježili smo 16. prosinca 2020., njih 92. Bilo je to tijekom drugog vala koji je, po brojkama zaraženih, hospitaliziranih i umrlih bio najteži. Hoće li ga ovaj četvrti prestići, vidjet ćemo u nadolazećim tjednima, a sada pogledajmo kako se pandemija Covida razvijala u našoj zemlji, od svog početka pa do danas.
Prvi val: Vrijeme kada je 96 zaraženih bio rekord
Prvi slučaj zaraze zabilježili smo 25. veljače 2020. i to kod mladića koji se vratio s nogometne utakmice u Italiji. Nepunih mjesec dana nakon toga, Hrvatska je ušla u prvi i najstroži lockdown. Tog 19. ožujka imali smo 21 novozaraženu osobu i jednu preminulu. Nacionalni stožer civilne zaštite donio je odluku o zatvaranju svih neprehrambenih trgovina, trgovačkih centara, kafića, restorana, teretana, kladionica, kina, kazališta, fakulteta. škola... Nekoliko dana kasnije lockdown je postrožen obustavom gradskog i prigradskog prijevoza te zabranom napuštanja mjesta prebivališta, osim u iznimnim slučajevima.
28.11.2020., Sibenik - Od danas vrijede nove mjere Stozera Civilne zastite RH i Vlade RH o zatvaranju ugostiteljskih objekata i kafica. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Kombinacija vrlo strogih mjera i niske rasprostranjenosti virusa dovela je do brojki koje nam, iz današnje perspektive, izgledaju gotovo nevjerojatno. Rekordan broj novozaraženih u prvom valu imali smo 1. travnja 2020. kada ih je bilo - 96! Najviše umrlih u tom valu, njih osmero, registrirali smo 19. travnja.
Prvi val bio je obilježen bezgraničnim povjerenjem u Stožer, pričama o uspješnoj borbi s virusom, ali i probojem virusa u neke domove umirovljenika što je dovelo do blagog povećanja broja zaraženih i umrlih. U travnju je pala i prva nelogična odkuka Stožera koji je, u vrijeme dok ja baš svaka aktivnost koja uključuje više ljudi bila zabranjena, dopustio održavanje vjerske procesije na Hvaru. Bez obzira na to, do nula novozaraženih došli smo potkraj svibnja što je stvorilo uvjete za otvaranje zatvorenih djelatnosti i početak prve pandemijske turističke sezone u našoj zemlji.
10.04.2020.,Hvar - Na Hvaru je održana procesija Za križen, na kojoj iz svakog mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj, Vrboska) sudjeluje po 15 sudionika, a za to su dobili dozvolu Stožera civilne zaštite RH. Procesija "Za Križen" je tradicionalno krenula u 22 sata iz šest mjesta sa središnjeg dijela otoka Hvara. Svako mjesto ima svoga križonošu i svaka povorka ide u krug tako da se nigdje međusobno ne susreću. Procesije se kreću u smjeru kazaljke na satu i završavaju povratkom u svoju župnu crkvu.
Drugi val: Teniski turnir, sezona pa kaos
Već sredinom lipnja, "zahvaljujući", između ostalog, i teniskom turniru u Zadru, korona nas je podsjetila da postoji i dalje i da nema namjeru otići. Vijest o zaraženim posjetiteljima, novinarima i tenisačima obišla je svijet i poslala sliku o Hrvatskoj kao "zemlji u kojoj se ne poštuju mjere". Nije nam to previše naškodilo jer turisti su stigli, ali i pandemija se vratila tj. počeo je tinjati drugi val s kojim ćemo se boriti sve do kraja godine. U srpnju brojke novozaraženih već prelaze 100 na dan, a u kolovozu će premašiti i 300.
Bez obzira na to, nikakvih posebnih zatvaranja nema jer je turistička sezona u punom jeku, a dnevni broj preminulih nije na zabrinjavajućim razinama. Srpanj 2020. pamtit ćemo i ako mjesec u kojem smo počeli nositi maske jer postale su obvezne u javnom prijevozu, trgovinama, bolnicama...
Porast broja novizaraženih u drugoj polovici kolovoza praktički nam je prekinuo turističku sezonu jer su brojne zemlje svoje građane pozvale da se vrate iz Hrvatske. Stanje s epidemijom u rujnu se počelo popravljati, ali komplikacije su stigle u listopadu, dolaskom hladnijeg vremena. Brojke novozaraženih prvo su prešle 1000 pa 2000 pa onda i 3000 dnevno, a umrle smo počeli brojiti u desecima.
Bolnice pucale po šavovima
Ni u studenome situacija nije išla nabolje. Zaraženih je bilo sve više, a škole i kafići i dalje su radili dok su bolnice pucale po šavovima. Na nevjericu dijela javnosti, Stožer je dopustio i Kolonu sjećanja u Vukovaru uz poruku ljudima da poštuju mjere. Tog 18. studenoga 2020. u Hrvatskoj je zabilježeno 3251 novozaraženi i 38 preminulih.
Kulminacija drugog vala dogodila se potkraj studenoga i početkom prosinca 2020. Stožer je odlučio zatvoriti škole, kafiće, noćne klubove, teretane kako bi galopirajuće brojke stavio pod kontrolu. Kao što smo na početku spomenuli, rekordan broj novozaraženih u drugom valu imali smo 10. prosinca - 4620, a najviše preminulih, njih 92, zabilježili smo 16. prosinca.
13.03.2020., Zagreb - Dezinfekcija aviona Croatia airlinesa
Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Za Božić je stigla i odluka o zabrani napuštanja županije prebivališta ne bi li se ljude odvratilo od putovanja rodbini u druge krajeve Hrvatske. No, odluka je povučena nakon svega nekoliko dana, a razlog je bio potres na Baniji.
U Novu godinu ušli smo s i dalje visokim brojkama, ali i s trendom njihova pada. Potkraj siječnja i tijekom veljače epidemija se smirila jer brojke novozaraženih ponovno su bile troznamenkaste, a umrlih je bilo ponekad i manje od 10 na dan. Iako nam su nam se tada činile niskima, za Hrvatsku su to i dalje bile brojke koje su ukazivale na to da je virus i dalje među nama te da je razbuktavanje epidemije itekako moguće.
Treći val: Baš kad su neki izjavili da je sve gotovo...
Početak 2021. obilježen je i procjenama nekih znanstvenika i matematičara da je pandemiji kraj i da se korona kod nas više ne može razmahati. Tvrdili su da je već dovoljno ljudi steklo prirodnu imunost, a stiglo je i cjepivo. Prognozirao se i vrhunac vala u prvoj polovici ožujka, a onda je trebalo doći sunce i sve to riješiti. Nije tako bilo...
Ožujak je počeo otvaranjem terasa kafića, a već sredina tog mjeseca pokazala je da su procjene o kraju pandemije bile krive jer počeo je treći val. Brojke novozaraženih ponovno su počele rasti, a rekord smo zabilježili 8. travnja - 3217. Najviše umrlih u trećem valu bilo je 2. svibnja - 52 osobe. Potkraj svibnja situacija se poboljšala, a stigla je ubrzo i još jedna pandemijska turistička sezona. Bila je, reći će vladajući, iznad očekivanja.
Četvrti val: Uspješna sezona, sporo cijepljenje, delta soj
Ono što je bilo očekivano jest da će brojke novozaraženih i umrlih, zahvaljujući toplom vremenu, ali i cjepivu, tijekom ljeta biti pod kontrolom. I dok su Vladi usta bila puna turističke sezone, stručnjaci su upozoravali da bi niska procijepljenost Hrvata, svega oko 50 posto, u kombinaciji s vrlo zaraznim delta sojem te nepoštivanjem ionako labavih epidemioloških mjera, mogla dovesti do ovoga s čim se suočavamo posljednjih tjedana, a to je urbzan rast brojki.
Vlada, čini se, zasad ne planira šire uvođenje Covid potvrda koje bi dio neodlučnih vjerojatno potaknule na cijepljenje. Ne planiraju se ni nova zatvaranja, a ono što se zasad poduzima je nekakva veća kontrola nošenja maski i online nastava u idući četvrtak i petak.
Zaraza trenutačno divlja u zemljama s najmanje cijepljenih
Četvrti val, čini se, kod nas još nije na svom vrhuncu, a nastavi li se rast ovim tempom, brojke novozaraženih mogle bi značajno nadmašiti one iz drugog vala. I dok neki kraj ovom valu prognoziraju do Nove godine, čak i letimičnim pogledom na koronakartu Europe u oko upada jedna stvar. Četvrti val, naime, najviše divlja na istoku Europe, upravo u zemljama gdje je procijepljenost stanovništva najniža.
Iako cjepivo nije 100 posto učinkovito protiv težih oboljenja i hospitalizacija, a kamoli protiv zaraze, stanje u visko procijepljenom Portugalu, Španjolskoj, Danskoj, Italiji i Švedskoj jasno nam pokazuje da je četvrti val pandemije te zemlje udario znatno slabije nego one u kojima je manje cijepljenih. Apsolutne zaštite, složit će se svi, još uvijek nema, ali sadašnja cjepiva itekako su koristan alat u borbi protiv virusa. Mnogi to u Hrvatskoj odbijaju prihvatiti, a dok god je tako, nameće se zaključak da će se epidemija u našoj zemlji smiriti tek onda kad se zaraze svi koji se zaraziti mogu. Pa, tko preživi, pričat će.
