Kuris je razgovarao s nizom sugovornika, od prof. Josipa Kregara, koji je prvi došao na ideju o formiranju USKOK-a (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta), do Vladimira Šeksa, Ive Banca ... i Dinka Cvitana, šefa USKOK-a. Opisujući kako je Hrvatsku nakon rata preplavila korupcija, koja je dotad (u Jugoslaviji) bila znatno manja, Kuris navodi da je prava borba protiv korupcije počela tek nakon Tuđmanove smrti, s dolaskom nove vlasti u siječnju 2000. godine.
Doneseni su zakoni o sukobu interesa i pravu na pristup informacijama, a tadašnji premijer Račan je Kregaru povjerio da predvodi vijeće koje je napravilo nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije. Zakon o USKOK-u konačno je donesen 2001., a agencija je osmišljena po uzoru na slične službe u Hong Kongu i Litvi. No, u početku je agencija bila slaba, imali su 'ravnatelja, tajnicu i fikus', a tek 2003. godine pojačava se pritisak EU-a da se korupcija zaustavi, pa i USKOK dobiva na važnosti. Nakon povećanja ovlasti USKOK-a 2005. godine i odlaska Željka Žganjera, na čije mjesto dolazi Dinko Cvitan, počinje jačanje USKOK-a.
Do 2008. su riješeni i problemi u kooperaciji s policijom i pravosuđem, osnivanjem komplementarne policije PNUSKOK, koja je imala šest odjela: za organizirani kriminal, droge, gospodarski kriminal i korupciju, analizu kriminalističkih podataka, kriminalističke istrage i posebne kriminalne aktivnosti. Formirani su i komplementarni sudovi. Uslijedili su i prvi uspješni veliki slučajevi, primjerice za akciju Maestro, u kojoj se pod istragom našao Hrvatski privatizacijski fond, zatim Gruntovec, kad je 26 ljudi optuženo za davanje i primanje mita, Index, u kojoj je istraživana korupcija na fakultetima, Dijagnoza, u kojoj su optuženi medicinski djelatnici zbog izdavanja lažnih nalaza za vojne mirovine – te dosad najveći slučaj, optužnica protiv Ive Sanadera.
Kuris navodi ocjenu Jelene Budak s Ekonomskog instituta da državni odvjetnik Mladen Bajić i Cvitan uživaju veliki ugled u Hrvatskoj. "Oni su rijetke karizmatične javne osobe u Hrvatskoj koje ljudi doživljavaju kao poštene i kompetentne za posao", ocijenila je Budak.
Od 2006. do 2012. godine USKOK je obradio 2.185 osumnjičenika, sa stopom osuđujućih presuda od 95 posto, navodi Kuris. Na pitanje hoće li se borba protiv korupcije nastaviti jednakim intenzitetom, kad olabavi nadzor EU-a, koji je i omogućio rad USKOK-a 'punim plućima', Kuris navodi odgovor Dinka Cvitana:
"Uvijek ćemo imati nešto za raditi. Mi smo poput grobara, nikad nećemo ostati bez posla."