Dva hrvatska nadbiskupa, dva Kaptola, ista pitanja, a samo jedan odgovor. Nadbiskupu vrhbosanskom, kardinalu Vinku Puljiću, za naći vremena i odgovoriti na naša pitanja o statusu svog cijepljenja protiv COVID-a 19, bilo je dovoljno samo nekoliko sati.
"U proljeće sam primio i drugu vakcinu, tako da sam primio obje vakcine", odgovorio nam je nadbiskup Puljić preko svog tajnika u petak 25. studenog.
Kako ne bi bilo nikakve dvojbe dodao je:
"Primio sam AstraZenecu. Za sada nemamo boljeg načina borbe protiv korone osim cjepiva-vakcine. Razumljivo je da ljubav traži našu borbu protiv zaraze. Dok se ne nađe bolji način, ostaje jedini način borbe, a to je cjepivo."
Ovakva susretljivost u odgovoru nadbiskupa Puljića ne čudi s obzirom na to da se prvi čovjek Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini još u kolovozu vrlo aktivno uključio u kampanju promocije cijepljenja Federacije BiH, skupa s ostalim vođama vjerskih zajednica u BiH, kao i sportašima, glazbenicima, umjetnicima…
S nadbiskupom zagrebačkim, kardinalom Josipom Bozanićem, odaziv na novinarski upit iz naše redakcije bio je sasvim drugačiji. Iz ureda nadbiskupa zagrebačkog do danas još nisu odgovorili na pitanje, ako se cijepio, kad je primio prvo cjepivo i koje točno.
U upitu smo naveli i to da neslužbene informacije koje imamo kažu da se cijepio sredinom siječnja ove godine, otprilike u vrijeme kad su se cijepili i saborski zastupnici, kod kojih je tada bila riječ o cjepivu Pfizer/BioNTech.
Niti pet dana otkako smo mu poslali pitanja, kardinal Bozanić neslužbenu informaciju nije niti potvrdio niti opovrgnuo. Njegovo pretposljednje javno očitovanje o pandemiji COVID-a, o cijepljenju i posebno o primjeni COVID potvrda bilo je još ono priopćenje Hrvatske biskupske konferencije od 12. ovog mjeseca.
"Posljednjih dana stvorilo se ozračje određenih pritisaka na osobe koje su očitovale problem vlastite savjesti. Tematiziranjem gubitka radnih mjesta i socijalnog statusa radi toga što se neki nisu cijepili, dodatno je opteretilo i poljuljalo povjerenje i društvenu klimu", objavilo je tada Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u poruci naslovljenoj "Je li cjepivo protiv koronavirusa moralno prihvatljivo?!".
HBK je u priopćenju na dan u kojem je Hrvatska zabilježila još 53 umrlih ljudi od COVID-a u samo 24 sata, umjesto da pozove vjernike, građane Hrvatske uopće, na masovno cijepljenje zbog patnji, velikog broja ljudi koji umiru i opasnosti od kolapsa zdravstvenog sustava, problematiziralo "etički prihvatljiva cjepiva koja ne stvaraju konflikt u savjesti kod zdravstvenih djelatnika i kod onih koji će se cijepiti".
Javno očitovanje Kaptola, onog zagrebačkog, na ovakav način beskrajno je ogorčilo članove Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), koji su im uzvratili direktnom optužbom:
"Poštovani hrvatski nadbiskupi i biskupi, sljedeći put kad Vas pozovu da udijelite bolesničko pomazanje necijepljenom bolesniku oboljelom od COVID-19 bolesti ili budete čitali brojeve umrlih po kojima je Hrvatska među 10 posto zemalja u svijetu s najvišom stopom smrtnosti od ove bolesti, imajte na umu da ste svojim (ne)djelovanjem tome pomogli."
Iz HUBOL-a su tada Kaptolu poručili i to da njihove riječi o cijepljenju pokazuju "neznanje i mlaki, bljutavi, proračunati kukavičluk".
Posljednji glas nadbiskupa zagrebačkog o svemu ovome bio je intervju Josipa Bozanića, objavljen u Glasu koncila, gdje je kardinal u istu rečenicu, jedno do drugoga, našao primjerenim smjestiti "zdravstvo koje strahuje o urušavanja" i "prosvjednike koji se boje gubitka slobode".
Intervju možete pročitati na ovom linku.
U međuvremenu je nadbiskup Mate Uzinić, gostujući na RTL-u, iznio bitno drugačije stavove od HBK-ovih. Za vjerske simbole na prosvjedima protiv epidemioloških mjera rekao je da su zloupotrebljavanje vjere, za antivakserske poruke pojedinih svećenika s oltara u Hrvatskoj kazao je da ga žaloste, da ne samo da tu više nije riječ o vjerskim porukama, nego o takvima koje se direktno protive kršćanskoj vjeri.
"Svoja vlastita nosna sluznica i sinusi smatraju se primarnijom potrebom nego li da ja svojim testiranjem spriječim širenje zaraze", kazao je tada Uzinić i, konačno, rekao i to da je "poruka HBK trebala imati dimenziju papinih poruka o cijepljenju".
Kad je riječ o papi, ne samo jedan, nego su obojica, i aktualni papa Franjo i papa u miru Benedikt XVI, mnoštvo puta javno pozivali na cijepljenje.
Papa Franjo je govorio, a to su prenosili mediji cijelog svijeta, da je cijepljenje u ovakvoj situaciji "čin ljubavi", već samim time što se cijepljenjem drastično smanjuje rizik da se koronavirusom zarazi nekog drugog, time i opasnost da netko drugi zbog naše nebrige umre od COVID-a.
Još u prosincu prošle godine Sveta Stolica je službeno poručila katolicima da je moralno prihvatljivo koristiti cjepiva protiv COVID-a 19 čak i ako su za njihovu proizvodnju korištene stanice iz tkiva pobačenih fetusa.
Uopće, Vatikan se u pandemiji COVID-a pokazao transparentnim kao rijetko kad u dva milenija povijesti Katoličke crkve. Riječ je o vjerojatno najprocjepljenijoj zemlji svijeta. I papa Franjo i Benedikt XVI prvu dozu cjepiva primili su u siječnju 2021., odnosno u mjesecu kad se prema našim informacijama prvom dozom protiv COVID-a cijepio i nadbiskup Bozanić.
Čak je krajem listopada Vatikan službeno objavio i to da su i papa Franjo i Benedikt XVI bili u skupini onih koji su, kao stariji od 60, usto s komorbiditetima, primili i treću dozu, tzv. booster.
Zašto je, dakle, Bozaniću cjepivo takav problem? Zašto mu je problem potvrditi čak i to kad se i čime cijepio? Ispada li onda da se kardinal Bozanić smatra većim katolikom ne samo od jednog, nego čak od dvojice papa?
Kako je riječ o pitanjima koja su se diljem svijeta izrodila u ozbiljan politički i društveni problem koji jasno utječe na (ne)uspješnost obuzdavanja pandemije, masovnog teškog obolijevanja i umiranja, zanimalo nas je što je doista razlog ovakvom ponašanju nadbiskupa Bozanića.
Posebno nakon masovnog prosvjeda na Trgu bana Jelačića, kojim je tog dana prodefiliralo koješta; od gurua teoretičara zavjera, preko demonstriranja ekstremno desnih snova o nekim novim paramilitarnih svrstavanjima i ekstremnog konzervativizma, do podrške saborskih zastupnika krajnje desnice i Mosta.
"Kad je riječ o samoj Crkvi (dakle, ovdje mislim prvenstveno na crkvenu hijerarhiju), onda postoji oprez koji po meni nije uopće logičan i opravdan. HBK se već duže vrijeme skriva iza floskula i kompromisnih priopćenja", komentirao je za RTL.hr teolog iz Graza Dalibor Milas:
"Zašto su svi oni tako oprezni, unatoč slabo poznatoj činjenici da su skoro svi domaći biskupi cijepljeni? Zato što se boje naroda. Dovoljno je pogledati samo banalan primjer društvenih mreža kako one tzv. pobožne katoličke ovčice reagiraju na sam spomen pandemije i cjepiva. Za velik postotak njih je to izmišljotina, zavjera i nekakav globalni plan. Svaki oblik primjene epidemioloških mjera tretiraju kao izdaju Boga i naroda, te reagiraju prilično agresivno."
Milas primjećuje da većina teorija zavjera i izmišljenih informacija kod dobrog dijela vjernika imaju jako dobru prođu, a onda se događa sljedeće:
"Meni se čini da se domaći biskupi plaše reakcija preplašenog naroda. Dovoljno je pogledati kako taj nekad Crkvi odani narod, časti biskupa Uzinića nevjerojatnim uvredama samo zato što se on poziva na zdrav razum."
Milas konstatira da su posljednja dva desetljeća vjerskog života u Hrvatskoj dovela do duhovnog i intelektualnog zapostavljanja vjernika:
"Bilo nam je važnije da nas poslušno slijede i da vjeruju našim uputama i savjetima nego da sami izgrade nekakvu sposobnost vlastitog prosuđivanja."
Kulminaciju toga vidjeli smo na nedavnom prosvjedu protiv epidemioloških mjera, za kojega Milas kaže da ga je negativna iznenadila sveprisutnost religijske ikonografije na prosvjedima. U razgovoru s njim primijetili smo da je prosvjed podržao i ultrakonzervativni Vigilare.
"Ima čak jedna nadrealna fotografija s Jelačićeva trga gdje se u istom kadru nalaze slike Bogorodice i nekakva improvizirana vješala", primijetio je Milas.
Za Bozanićev odnos sa svime time rekao je pak:
"Mislim da pretjerana opreznost i defenziva onog tzv. hrvatsko-katoličkog korpusa nema toliko veze s Bozanićem. Nije on glava Crkve u Hrvatskoj. To je više manje posljedica rada, odnosno nerada crkvenih institucija i domaćeg klera i plod nedostatka smislene strategije kako točno raditi s narodom koji nam je povjeren."
"Kardinalu Bozaniću se ne može prigovoriti da je nešto loše napravio, jer nažalost nije baš da se potrudio nešto smisleno napraviti", dodao je, a za HBK je konstatirao:
"Koliko se biskupi loše snalaze u aktualnoj krizi dovoljno govori i sve glasnija prisutnost sve većeg broja katoličkih svećenika i redovnika po prosvjedima i po društvenim mrežama koji otvoreno pozivaju na neposluh, na revolucije i sve to pakiraju u nekakvu čudnu i besmislenu kvaziduhovnost."
